Shizofrenija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Shizofrenija je kronična i ozbiljna mentalna bolest koja uključuje skupinu poremećaja karakteriziranih promijenjenom percepcijom realiteta, a također uključuje prisustvo halucinacija, deluzija te promijenjeno mišljenje i ponašanje.

Shizofrenija je kronična i ozbiljna mentalna bolest koja uključuje skupinu poremećaja karakteriziranih promijenjenom percepcijom realiteta, a također uključuje prisustvo halucinacija, deluzija te promijenjeno mišljenje i ponašanje. Tijekom vremena oboljela osoba sve više gubi sposobnost normalnog funkcioniranja i brige o sebi. Često se pogrešno misli kako shizofrenija znači podvojenu ili višestruku ličnost. Pojam “shizofrenija” dolazi od grčke riječi “schizo” što znači “podijeliti, cijepati” i “phrenos” što znači “razum, duša”, što bi se moglo prevesti kao “rascjep duše” ili “podijeljeni razum”, a zapravo se odnosi na promjenu i oštećenje uobičajene ravnoteže osjećaja i razmišljanja.
Kod muškaraca shizofrenija se obično javlja u adolescenciji ili u 20-tim godinama, dok kod žena počinje u 20-tim ili ranim 30-tim godinama. Vrlo rijetko se javlja kod djece ili kod osoba starijih od 40 godina.
Simptomi shizofrenije mogu se podijeliti u tri osnovne skupine: pozitivni, negativni i kognitivni.

Pozitivni simptomi predstavljaju prenaglašenost ili distorziju normalnih funkcija. U ovu skupinu simptoma spadaju:

  • halucinacije (kada osoba čuje ili vidi stvari koje ne postoje, odnosno halucinacije mogu uključivati poremećaj unutar bilo kojeg osjeta. Kod shizofrenije su najčešće slušne halucinacije),
  • deluzije (vjerovanja koja nisu utemeljena na stvarnosti i obično uključuju krivu interpretaciju opaženog ili doživljenog),
  • poremećaj mišljenja (teškoće govora i organiziranja misli mogu dovesti do blokade u govoru ili nizanja beznačajnih riječi, što ponekad dovodi do tzv. “salate od riječi”),
  • dezorganizirano ponašanje (vidljivo je kroz čitav niz ponašanja, od djetinjaste neozbiljnosti do nepredvidljive uznemirenosti).

Negativni simptomi odnose se na smanjenje ili gubitak karakteristika normalnih funkcija. Mogu se javiti mjesecima ili godinama prije pojave pozitivnih simptoma.

Uključuju: 

  • gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti,
  • dojam kao da osoba ima manjak osjećaja,
  • smanjenu sposobnost za planiranje ili provođenje aktivnosti,
  • zanemarivanje osobne higijene,
  • povlačenje iz socijalnih kontakata,
  • gubitak motivacije.

Kognitivni simptomi uključuju probleme u mišljenju. Ovi simptomi mogu najviše utjecati na pojavu problema u funkcioniranju kod osoba oboljelih od shizofrenije, jer utječu na sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka i obaveza. Ove osobe mogu imati kognitivne simptome od rođenja, ali se oni mogu i pogoršati kada se poremećaj javi.
Uključuju:

  • probleme s razumijevanjem informacija,
  • otežanu koncentraciju,
  • probleme s pamćenjem.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Koljeno Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]