Bolesti vena 4. dio

U četvrtom dijelu bolesti vena opisati ću tromboflebitis površnih vena. Tromboflebitis je naziv za upalu površnih vena. Ovu bolest karakterizira bolnost i crvenilo kože duž upalom zahvaćene površne vene.

U četvrtom dijelu bolesti vena opisati ću tromboflebitis površnih vena. Tromboflebitis je naziv za upalu površnih vena. Ovu bolest karakterizira bolnost i crvenilo kože duž upalom zahvaćene površne vene. Nerijetko se mogu pri kliničkom pregledu palpirati trombi u površnoj veni.

Tromboflebitis površnih vena najčešće je uzrokovan traumom ili raznim kateterima, iglama ili kanilama preko kojih se daje intravenska terapija. Kateteri i igle za infuziju u veni mogu oštetiti unutarnji pokrov krvne žile i uzrokovati upalu.Tormboflebtis površnih vena češće je lokaliziran na nogama, znatno češće na potkoljenicama nego na natkoljenicama. U nekih bolesnika može istodobno biti zahvaćeno više površnih vena, a upalni proces se može seliti s jedne noge na drugu. Takva vrsta tromboflebitisa zove se migrirajući tromboflebitis. Upala površnih vena češća je u bolesnika s proširenim – varikoznim venama.
Od simptoma koje bolesnici imaju najčešći su bol u području vene zahvaćene upalom, zatim crvenilo kože i edem upalom zahvaćenog područja ruke ili noge. Ako se uz ove simptome javlja povišena tjelesna temperatura, zimica i tresavica tada se radi o septičkom tromboflebitisu koji se liječi antibioticima. Edem ili otok obično je znatno manje izražen nego kod duboke venske tromboze.

Dijagnozu tromboflebitisa površnih vena postavljamo temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. U dijagnostičke postupke spada ehosonografska pretraga vena koja je danas u širokoj primjeni. Primjenom Dopplera i color ehosonografije mogu se ustanoviti patološke promjene u venskom sustavu. Ova dijagnostička metoda može s vrlo visokom sigurnošću ustanoviti mjesta patoloških promjena u krvnim žilama ili  promjene u okolini krvnih žila koje dovode do smetnji protoka kroz vene ili arterije. Dijagnostičkim postupcima potrebno je isključiti ili potvrditi i ostale moguće uzroke otoka nogu.
Nakon kliničkog pregleda i  dijagnostičkih procedura donosi se odluka o izboru terapije.

U liječenju tromboflebitisa površnih vena koristimo heparinske kreme ili masti za lokalnu primjenu uz nošenje elastičnog zavoja ili elastične čarape preko dana. Od lijekova preporuča se i acetilsalicilna kiselina u jednoj dnevnoj dozi. Antikoagulantna terapija potrebna je jedino u bolesnika u kojih je došlo do širenja upalnog procesa  u duboki venski sustav. Za razliku od duboke venske tromboze kada bolesnicima ograničavamo kretanje i preporučamo mirovanje u prvim danima bolesti, kod tromboflebitisa dopuštamo i preporučamo kretanje. Kretanje je dozvoljeno bolesnicima s tromboflebitisom površnih vena jer u njih nema opasnosti od embolijskih događaja, osim u slučajevima širenja procesa u doboki venski sustav.

Cilj liječenja tromboflebitisa površnih vena je smanjenje ili uklanjanje simptoma bolesti, poboljšanje kvalitete života bolesnika i prevencija komplikacija. U rijetkim slučajevima upalni proces se može proširiti s površnih vena na duboke vene. Bolesnicima savjetujemo izbjegavanje mogućnosti traume, a u slučaju da je kateter ili igla za infuziju uzrokovala upalu površne vene tada ih je potrebno izvaditi iz vene. Liječenje tromboflebitisa površnih vena odnosno upale površnih vena obično prolazi bez komplikacija i dolazi do potpunog izlječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Endoksopija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Fiziološki proces

Proljetni umor – možemo li ga izbjeći?

Dolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam