Da li je moguće smanjenje volumena aterosklerotskog plaka ?

Odgovor na ovo pitanje dali su rezultati studije SATURN (Study of Coronary Atheroma by InTravascular Ultrasound: Effect of Rosuvastatin versus AtorvastatiN). Rezultati ove studije prezentirani su na kongresu 2011. godine Američkog kardiološkog udruženja (AHA).

Odgovor na ovo pitanje dali su rezultati studije SATURN (Study of Coronary Atheroma by InTravascular Ultrasound: Effect of Rosuvastatin versus AtorvastatiN). Rezultati ove studije prezentirani su na prošlogodišnjem kongresu Američkog kardiološkog udruženja (AHA), koji je održan od 12. 11. do 16.11. 2011. godine u Orlandu, Florida, SAD.

Studija je pokazala regresiju tj. smanjenje aterosklerotskog plaka u bolesnika koji su imali simptomatsku koronarnu bolest srca. SATURN studija dizajnirana je kao prospektivno, randomizirano, multicentrično i dvostruko slijepo istraživanje. Volumen aterosklerotskog plaka određivan je intravskularnim ultrazvukom (IVUS). U studiju je uključeno 1385 bolesnika u kojih je koronarografijom dokazana koronarna bolest srca. Bolesnici su primali maksimalnu jednokratnu dozu statina, jedna skupina 80 mg atorvastatina na dan, a druga skupina 40 mg rosuvastatina, a vrijeme praćenja bilo je 24 mjeseca.

Intravaskularni ultrazvuk napravljen je na početku i na kraju liječenja. Nakon dvije godine liječenja maksimalnom dozom statina (atorvastatin ili rosuvastatin) IVUS-om je ustanovljeno smanjenje volumena aterosklerotskogplaka koronarnih arterija u 2/3 bolesnika.

U skupini  bolesnika koji su primali rosuvastatin ustanovljeno je veće smanjenje volumena aterosklerotskog plaka nego u skupini bolesnika koji su primali atorvastatin, razlika je statistički značajna (p < 0,001). Zaključak studije je da visoke doze statina zaustavljaju progresiju ateroskleroze koronarnih arterija. Također je važan zaključak da bolesnici dobro podnose visoke doze statina.

Razina lipida određivana je nakon 6, 12, 18 i 24 mjeseci nakon početka istraživanja, a C-reaktivni protein (CRP) određivan je jednom godišnje. Rezultati istraživanja pokazali su niže vrijednosti LDL kolesterola i više vrijednosti HDL kolesterola u skupini koja je primala rosuvastatin u usporedbi sa skupinom koja je primala atorvastatin. Razina CRP bila je slična u obje skupine bolesnika.

Ranija istraživanja promjene volumena aterosklerotskog plaka nisu dala očekivane rezultate. Studije CAMELOT, REVERSAL, STRADIVARIUS, ILLUSTRATE  i A-PLUS koje su završene prije SATURN studije nisu dokazale regresiju aterosklerotskog plaka.

Temeljem objavljenih rezultata SATURN studije možemo ranije poznatim učincima  statina dodati još jedan koristan učinak, a to je smanjenje volumena plaka i regresija ateroskleroze.

Rezultati studije SATURN objavljeni su u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine, u  prosincu, 2011. godine i u časopisu Current Medical Research&Opinion, u prosincu, 2011. godine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Endoksopija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]