Zašto specijalist obiteljske medicine?

Riječi kao : danas, moderno ili suvremeno u kontekstu medicine ili liječenja , uvijek su korištene da bi se naglasilo različitost ovoga trenutka u odnosu na sve ranije, te da bi se ustvrdilo.

Riječi kao: danas, moderno ili suvremeno u kontekstu medicine ili liječenja , uvijek su korištene da bi se naglasilo različitost ovoga trenutka u odnosu na sve ranije, te da bi se ustvrdilo da se nešto ili sve promijenilo na bolje.
Što se dogodilo sa ulogom obiteljskog liječnika? Čemu izabrani liječnik koji nije ekspert u uskom području, a medicina teži sve većoj specijalizaciji ?
Tko su pacijenti koji danas dolaze u ordinaciju obiteljskog liječnika?
U odnosu na pred 40 – 50 godina, puno se toga promijenilo:  pojedinac, obitelj, društvo, okoliš …
Oduvijek je smisao postojanja obiteljskog liječnika  bio neposredna pomoć pojedincu i njegovoj obitelji u većini potreba,  te ih prema potrebi uputiti prema uže specijaliziranim stručnjacima ili ustanovama.
Danas kad medicina teži uskoj specijalizaciji u svim svojim segmentima, kad je tehnologija toliko napredovala da više nije u sferi dijagnostike ili potpore u vidu mehaničkih implantata, nego smo na putu ostvarenja scenarija iz SF filmova, kad je farmaceutska industrija toliko napredovala u pretvaranju gotovo svih neizlječivih u kronične bolesti, kad su informacije i njihovi izvori bezbrojni, kad smo zagušeni medijskim okružjem koje zbunjuje i nudi silu informacija, poluinformacija, zabluda, skrivenih interesa, sumnji na zavjere, katastrofičnih scenarija, još više je potreban obiteljski liječnik.
Kao što nam u pravnom sustavu treba odvjetnik, danas još više nam treba „odvjetnik za zdravlje“. Specijalist obiteljske medicine je stručnjak koji pojedinca vidi kao cjelokupnu osobu u svom okružju, bez obzira koje i koliko bolesti imao, bez obzira u kakvoj temeljnoj društvenoj zajednici živi, a mi je nazivamo obitelj. U svom djelovanju je upućen na medicinu zasnovanu na dokazima, pa tako i on traži dokaze. Sposoban je kritički filtrirati ponuđene informacije, a danas je to sve veći problem jer živimo u vremenu kad nas jedan klik dijeli od bezbroj odgovora na pitanje koje smo postavili na internetskoj tražilici.
Današnja mladež ali i ljudi koji u svom radnom vijeku nisu koristili  kompjutere, nalaze se pred izazovima ponuđenih informacija.
Možemo li očekivati da bilo koji liječnik može biti neiscrpni izvor informacija suprotstavljen internetu? Naravno da ne, ali svakako možemo očekivati saveznika kojemu vjerujemo. Stručnjaka koji će nam pomoći pojednostavniti izbor, ali ipak neće izabrati rješenje umjesto nas.
Uloga obiteljskog liječnika nije samo usmjeravanje i pomoć u liječenju bolesti, možda i više je potreban u traženju načina kako sačuvati zdravlje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Fiziološki proces

Proljetni umor – možemo li ga izbjeći?

Dolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj […]

Djeca

Ulcerozni kolitis kod djece

Kronične upalne bolesti crijeva (IBD) – Crohnova bolest, ulcerozni kolitis i neklasificirana upalna bolest crijeva sve se češće dijagnosticiraju u dječjoj i adolescentnoj dobi. Ulcerozni kolitis kronična je upala debelog crijeva nepoznatog uzroka koja obično počinje u rektumu i širi se proksimalno na kolon dok Chronova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog trakta, od […]

AKS

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?