Kako ubrzati probavu nakon obilnog obroka?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Većina ljudi nakon unosa obilnog obroka osjeća veliki umor. Popularno je vjerovanje kako je razlog pospanosti i umora nakon velikog obroka taj što se smanjuje dotok krvi u mozak.

Većina ljudi nakon unosa obilnog obroka osjeća veliki umor. Popularno je vjerovanje kako je razlog pospanosti i umora nakon velikog obroka taj što se smanjuje dotok krvi u mozak, a povećava u crijevima gdje je potrebniji. Točno je da je crijevu kod probave hrane potrebna veća količina krvi međutim, dodatna krv se preusmjerava iz kože i mišića udova. Mozak je zaštićen po pitanju dotoka krvi, a za osjećaj umora nakon obilnog obroka „krive“ su određene kemijske reakcije. Hrana koja obiluje ugljikohidratima i masnoćama kada dospije u naše tanko crijevo potakne različite reakcije u mozgu. Parasimpatički živčani sustav kazuje našem tijelu da uspori s radom i usmjeri rad na probavu, a ne na daljnju potragu za hranom. Također, u hipotalamusu se nalazi skupina stanica pod nazivom oreksin neuroni koja je vrlo osjetljiva na razinu glukoze u krvi koja naglo poraste nakon unosa obilnog obroka. Baš su te stanice zadužene za proizvodnju proteina oreksina koji je odgovoran za upravljanje stanjem budnosti. No osim oreksina, pospanost uzrokuje i inzulin. Što se više hrane unese potrebno je više inzulina čija razina utječe na razinu serotonina i melatonina. Pa tako inzulin povećava seratonin i melatonin koji nas mame nadrijemanje.

Šetnja ili popodnevno spavanje?

Drijemanje nakon obilnog obroka ipak nije mudro pogotovo ako nas muči usporena probava. Naime, njemački znanstvenici su otkrili kako kratka šetnja od samo 15 minuta može ubrzati probavu i regulirati razinu glukoze u krvi. S druge strane, popularni digestivi poput kave ili alkoholnog pića nemaju takvo djelovanje. Pozitivno djelovanje kratke šetnje nakon obroka pokazala je i studija objavljena u časopisu Diabetes Care koja je zabilježila značajno sniženje razine glukoze u krvi kod osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu masu i žive pretežno sjedilačkim načinom života. Šetnja u trajanju od 15 minuta nedugo nakon obilnog obroka djelovala je učinkovitije na sniženje razine glukoze u krvi od jutarnje šetnje u trajanju od 45 minuta. U šetnju ne treba ići čim smo završili s jelom već pričekati 15 do 20 minuta. A ako planiramo plivanje, tada treba pričekati i dulje jer plivanje nakon objeda povećava rizik od utapljanja.

Ometa li voda probavu?

Iako postoji vjerovanje da voda razrjeđuje probavne sokove i ometa normalan proces probave, voda zapravo ne predstavlja problem, već je dio rješenja. Naime, voda i druga tekućina pomaže u razgradnji hrane i apsorpciji nutrijenata. Također, omekšava stolicu i na taj način sprječava konstipaciju.

Voćem do bolje probave

U pravilu voće treba jesti najmanje 1 sat nakon velikog obroka, no određeno voće konzumirano nakon obroka može ubrzati probavu. Egzotično voće poput ananasa i papaje sadrže probavne enzime koji sudjeluju u razgradnji proteina i olakšavaju probavu. Bromelain iz ananasa i papain iz papaje su enzimi koji se mogu uzimati i u obliku dodatka prehrani i predstavljaju sigurnu pomoć probavi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Odrasle osobe shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Omega-3 masne kiseline: ključni saveznici u zaštiti srca i krvnih žila

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOmega-3 masne kiseline, osobito eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), dugo su bile u fokusu znanstvenih i nutricionističkih rasprava kao potencijalno ključne tvari za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Njihov unos putem prehrane ili dodataka ribljeg ulja našao je svoje mjesto u međunarodnim smjernicama, ali znanstveni dokazi nisu uvijek bili jednoznačni. Prehrambene smjernice brojnih zemalja, […]