Aripiprazol

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Privilegija je za psihijatre, ujedno dobrobit za pacijente je mogućnost novog terapijskog izbora u liječenju psihijatrijskih bolesti i poremećaja.

Privilegija je za psihijatre, ujedno dobrobit za pacijente je mogućnost novog terapijskog izbora u liječenju psihijatrijskih bolesti i poremećaja. Aripiprazol nije samo novi generički lijek u Hrvatskoj, već je on prije svega novi antipsihotik na dispoziciji hrvatskim liječnicima i bolesnicima. Iako novi u našoj zemlji, hrvatski psihijatri sudjelovali su u kliničkim studijama koje su bile značajne za odobravanje indikacije za ovaj atipični antipsihotik. FDA je odobrila upotrebu ovog lijeka za liječenje shizofrenije 2002. godine, za primjenu kod akutnih maničnih i mješovitih epizoda 2005. godine, kao dodatnu terapiju za liječenje depresije 2007. godine, a za liječenje iritabilnosti kod djece s autizmom 2009. godine. FDA je objavila i upozorenje kojim aripiprazol nije odobren za liječenje starijih pacijenata s psihozama povezanim s demencijom, te djece, adolescenata i mlađih odraslih osoba na terapiji antidepresivima zbog velikog depresivnog poremećaja i drugih psihijatrijskih poremećaja s povećanim rizikom javljanja suicidalnih promišljanja i ponašanja. U Hrvatskoj je aripiprazol indiciran za liječenje shizofrenije u odraslih i adolescenata u dobi od 15 i više godina. Aripiprazol je indiciran za liječenje umjerenih do teških maničnih epizoda bipolarnog poremećaja tipa I, te za sprječavanje novih maničnih epizoda u bolesnika s predominantno maničnim epizodama koje su dobro reagirale na liječenje aripiprazolom.

Praktična je primjena dnevne doze jedanput na dan neovisno o obrocima. Preporučena doza u liječenju shizofrenije je 10-15 mg početno, terapijski raspon 10-30 mg, a doza održavanja l5 mg dnevno. U maničnim epizodana preporučena početna doza je 15 mg na dan, kao monoterapija ili kombinirana terapija. Za spriječavanje ponavljanja maničnih epizoda potrebno je nastaviti terapiju istom dozom.
Aripiprazol se dobro apsorbira, hrana nema utjecaj na farmakoninetiku. Veže se 99% za serumske bjelančevine. Metabolizira se u jetri dehidrogenacijom, hidroksilacijom i N-dealkilacijom uključujući enzime CYP2D6 i CYP3A4. Srednje poluvrijeme eliminacije iznosi 75 sati a izlučuje se urinom i fecesom.

Mehanizam djelovanja  aripiprazola je parcijalni agonizam D2 receptora  Aripiprazol je takođe parcijalni agonist 5-HT1A receptora i poput drugih atipičnih antipsihotika posjeduje antagonistički učinak na 5-HT2A receptoru  Također izražava antagonistički učinak za 5-HT7 receptor i djeluje kao parcijalni agonist na 5-HT2C receptoru. Aripiprazol ima umjeren afinitet za histaminski, α-adrenergički i D4 receptore, kao i za serotoninski transporter. On nema afinitet za kolinergičke muskarinske receptore. Agonistički učinak na 5-HT2C receptor mogući uzrok minimalnog uvećanja telesne težine tokom terapije.

Dugogodišnja primjena aripiprazola osim učinkovitosti pokazala je i dobru podnošljivost. Najčešće zabilježene nuspojave su akatizija i mučnina, česti simptomi su nemir, nesanica, tjeskoba, sedacija, glavobolja, omaglica, zamagljeni vid, hipersekrecija sline, umor, manje često javlja se depresija, tahikardija, ortostatska hipotenzija.
Oprez je potreban pri primjeni aripiprazola u bolesnika s teškim oštećenjem funkcije jetre, a posebice pri maksimalnoj dnevnoj dozi od 30 mg. U bolesnika s blagim do umjerenim oštećenjem funkcije jetre nije potrebno prilagođavatidozu. U bolesnika s oštećenjem funkcije bubrega nije potrebno prilagođavati dozu. Kod starijih osoba potrebno je razmotriti primjenu niže početne doze kada to dozvoljavaju klinički čimbenici s obzirom na veću osjetljivost te populacije. Aripiprazol se mora davati uz oprez bolesnicima koji boluju od kardiovaskularnih bolesti (infarkt miokarda ili ishemijska bolest srca, zatajivanje srca ili poremećaji provodljivosti), cerebrovaskularnih bolesti, u stanjima koja mogu predisponirati bolesnika za razvoj hipotenzije (dehidracija, hipovolemija i liječenje antihipertenzivnim lijekovima) ili hipertenzije, uključujući akceleriranu ili malignu hipertenziju. Uz primjenu antipsihotika, zabilježeni su i slučajevi venske tromboembolije. Budući bolesnici liječeni antipsihoticima često imaju stečene čimbenike rizika za razvoj venske tromboembolije, potrebno je ustanoviti sve moguće faktore rizika za razvoj venske tromboembolije prije i za vrijeme liječenja aripiprazolom, uz provođenje preventivnih mjera. Oprez je naravno potreban kod bolesnika s konvulzivnim poremećajima u anamnezi. Porast tjelesne težine je zbog komorbiditeta, nezdravih životnih navika i uzimanja antipsihotika uobičajen u bolesnika sa shizofrenijom i bipolarnom manijom. Kliničke studije nisu povezale aripiprazol s klinički značajnim povećanjem tjelesne težine.

Obzirom na razgradnju u jetri interakcije s brojnim lijekovima su moguće. Pri istovremenoj primjeni jakih inhibitora enzima CYP3A4 ili CYP2D6 i aripiprazola, treba smanjiti dozu aripiprazola. Pri istovremenoj primjeni jakih induktora enzima CYP3A4 i aripiprazola, dozu aripiprazola treba povisiti. Obzirom na antagonizam prema α1 adrenergičkim receptorima, aripiprazol može pojačati učinak pojedinih antihipertenzivnih lijekova.  

LITERATURA:

1.Otsuka America Pharmaceutical, Inc. Abilify (aripiprazole) tablets prescribing information. Rockville, MD; 2005 Apr.
2.Shapiro, DA et al. (2003). „Aripiprazole, A Novel Atypical Antipsychotic Drug with a Unique and Robust Pharmacology“. Neuropsychopharmacology 28 (8): 1400–1411.
3.Goodnick PJ, Jerry JM. Aripiprazole: profile on efficacy and safety. Expert Opin Pharmacother. 2002; 3:1773-81.
4.Stahl SM. Dopamine system stabilizers, aripiprazole, and the next generation of antipsychotics, part 2. Illustrating their mechanism of action. J Clin Psychiatry. 2001; 62:923-24
5.American Diabetes Association; American Psychiatric Association; American Association of Clinical Endocrinologists; North American Association for the Study of Obesity. Consensus development conference on antipsychotic drugs and obesity and diabetes. Diabetes Care. 2004; 27:596-601.
6.American Psychiatric Association. Practice guideline for the treatment of patients with schizophrenia, second edition. Am J Psychiatry. 2004; 161(2 Suppl):1-56.
7.Expert Group. ’Schizophrenia and Diabetes 2003’ expert consensus meeting, Dublin, 3–4 October 2003: consensus summary. Br J Psychiatry. 2004; 47(Suppl):S112-4. 
8.Food and Drug Administration. Public health advisory: deaths with antipsychotics in elderly patients with behavioral disturbances. Rockville, MD; 2005 Apr 11. From the FDA website.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Koljeno Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]