Kako broj obroka u danu utječe na liniju i zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Količina i vrsta hrane koja se konzumira kao i sam broj obroka u danu uvelike ovisi o sociološkim i kulturalnim čimbenicima.

Nedavna istraživanja pokazuju da broj obroka u danu djelomično određuju i genetski čimbenici. Postoji hipoteza da više manjih obroka u danu može utjecati na brzinu metabolizma. Također, određena struja znanstvenika smatra da rjeđi, obilni obroci u danu mogu biti krivci za debljanje zbog povećane sinteze i pohrane masti koja slijedi nakon obroka.

Češći obroci ipak ne ubrzavaju metabolizam

Odgovor na pitanje kako učestalnost obroka utječe na tjelesnu masu valja potražiti među studijama. Iako su prve studije na tu temu objavljene čak prije 50 godina, još uvijek ne postoji siguran i konačan zaključak. Naime, postoje brojne opservacijske studije koje govore u prilog tezi da brojni manji obroci doprinose mršavljenju, no istovremeno mnogo je studija koje govore suprotno. Razlog dvosmislenosti opservacijskih studija leži u činjenici da se uz njihovo provođenje veže nekoliko čimbenika koji kompliciraju interpretaciju rezultata.

Jedan od glavnih problema u studijama toga tipa je što ispitanici u velikoj mjeri prijavljuju da su pojeli manje nego što zapravo jesu. Takva je pojava mogući izvor pogrešno donešenog zaključka da brojni manji obroci u danu imaju određene prednosti u usporedbi s rjeđim obilnim obrocima. Eksperimentalne studije koje su pratile gubitak tjelesne mase i promjene u količini masnog tkiva i mišićnoj masi također nisu zabilježile prednosti unosa više obroka u danu. Gubitak tjelesne mase bio je jednak kod skupina koje su na redukcijskoj dijeti unosile isti broj kalorija raspoređen bilo u jednom obroku pa sve do 9 obroka u danu. Jedina skupina kod koje je veći broj obroka u danu imao povoljan učinak bili su sportaši kod kojih su se učestaliji obroci pokazali korisnim za očuvanje mišićne mase.

Studije koje su mjerile termički efekt hrane (energija koja je potrebna za probavu hrane), bazalni metabolizam i ukupnu energetsku potrošnju nisu uspjele dokazati da ljudi konzumacijom češćih manjih obroka u danu troše više energije. Međutim, kod redukcijskih dijeta češći obroci su smanjivali osjećaj gladi što je svakako blagotvoran učinak kada je u pitanju mršavljenje.

Pozitivan utjecaj na krvne parametre zdravlja

Studija objavljena 2007. godine u časopisu American Journal of Clinical Nutrition bavila se istraživanjem utjecaja broja obroka na određene krvne parametre. Studija je bila podijeljena u 2 faze. U prvoj fazi su ispitanici tijekom 8 tjedana unosili samo jedan obrok, nakon čega je uslijedila pauza od 11 tjedana. U drugoj fazi isti su ispitanici tijekom 8 tjedana unosili tri obroka dnevno. Ispitanici nisu bili na redukcijskoj dijeti već su unosili količinu hrane koja je zadovoljavala njihove dnevne potrebe s ciljem zadržavanja početne tjelesne mase.

U fazi u kojoj su ispitanici unosili samo jedan obrok zabilježeno je značajno povišenje krvnog tlaka, LDL te ukupnog kolesterola u usporedbi s fazom od 3 obroka. Osim utjecaja na lipoproteine češći obroci imaju utjecaja i na razinu glukoze u krvi. Točnije, kada su ispitanici konzumirali 4 manja obroka u razmaku od 40 minuta, imali su nižu razinu glukoze i inzulina nego u situaciji kada su jednaku količinu hrane pojeli u jednom obroku. No valja naglasiti da do sada nije objavljen dovoljan broj studija kako bi se mogao donijeti konačan zaključak te da su do sada objavljene studije ispitivale samo kratkoročan učinak češćih obroka na krvne parametre te se ne zna ima li kakvih dugoročnih učinaka.

Zaključak

Iako možda raspodjela ukupnog dnevnog unosa hrane na više manjih obroka ne utječe direktno na metabolizam, a time i na uspješnost mršavljenja, ipak takva navika donosi određene prednosti. S obzirom da češći obroci smanjuju osjećaj gladi, poboljšavaju kontrolu apetita, potencijalno djeluju na razinu glukoze i inzulina, dugoročno ipak mogu doprinijeti vitkoj liniji. Međunarodno društvo za sportsku prehranu  2011. godine objavilo je svoje stajalište u utjecaju učestalosti obroka na sastav tijela i zdravlje opće populacije i sportaša, a zaključci glase:

  • Čini se kako povećanje broja obroka u danu ne utječe na sastav tijela kod osoba koje žive sjedilačkim načinom života
  • Veći broj obroka tijekom dijetnog režima čuva mišićnu masu sportaša
  • Povećanje broja obroka u danu ne ubrzava metabolizam, ne potiče termogenezu i ne povećava energetsku potrošnju 
  • Češći obroci smanjuju osjećaj gladi i poboljšavaju kontrolu apetita
  • Češći obroci pozitivno utječu na različite parametre poput LDL kolesterola, ukupnog kolesterola i inzulina

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Odrasle osobe shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Omega-3 masne kiseline: ključni saveznici u zaštiti srca i krvnih žila

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOmega-3 masne kiseline, osobito eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), dugo su bile u fokusu znanstvenih i nutricionističkih rasprava kao potencijalno ključne tvari za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Njihov unos putem prehrane ili dodataka ribljeg ulja našao je svoje mjesto u međunarodnim smjernicama, ali znanstveni dokazi nisu uvijek bili jednoznačni. Prehrambene smjernice brojnih zemalja, […]