Kardiogeni šok

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiogeni šok najčešće nastaje u akutnom infarktu miokarda, a povezan je s visokom smrtnošću 40-50%.

Akutni mioperikarditis, masivna plućna embolija, akutna aortna regurgitacija zbog disekcije uzlazne aorte ili zbog infekcijskog endokarditisa također mogu uzrokovati kardiogeni šok. Kardiogeni šok karakteriziran je hipoperfuzijom tkiva koja nastaje zbog disfunkcije srca. Prognoza kardiogenog šoka ovisna je o dobi bolesnika, kliničkim znakovima i hemodinamskim parametrima.

Hemodinamski kriteriji za kardiogeni šok jesu: sistolički krvni tlak niži od 90 mmHg, sniženi srčani indeks (niži od 2,2 L/min/m2), povišeni plućni kapilarni tlak ( viši od 18 mmHg) ili povišeni tlak u desnoj klijetki na kraju dijastole (viši od 10-15 mmHg).

Prediktori kardiogenog šoka su starija životna dob, infarkt miokarda prednje stijenke, šećerna bolest, infarkt miokarda s elevacijom ST-spojnice, preboljeli infarkt miokarda, arterijska hipertenzija u anamnezi, višežilna koronarna bolest srca, sistolički krvni tlak niži od 120 mmHg, frekvencija srca viša od 90/min, zatajenje srca kod prijema i blok lijeve grane u EKG-u. Za liječenje kardiogenog šoka koristimo lijekove za inotropnu i vazoaktivnu potporu.

U ovu skupinu lijekova ubrajamo dobutamin i milrinon. Osim lijekova primjenjuje se i hipotermija u pojedinim slučajevima koja može spriječiti neurološka oštećenja i smrt bolesnika nakon kardiopulmonalnog oživljavanja. Kardiogeni šok može se liječiti primjenom intra-aortne balonske kontrapulzacije eng.l (IABP) i ugradnjom uređaja za mehaničku potporu cirkulacije engl. (LVAD). Izvantjelesna membranska eksigenacija engl. (ECMO), također se koristi u liječenju kardiogenog šoka kao privremena hemodinamska potpora. Korištenje ECMO uređaja indicirano je u onih bolesnika koji nemaju poboljšanje na visoke doze inotropnih lijekova i nemaju poboljšanje na primjenu intra-aortne balonske kontrapulzacije.

Kada je kardiogeni šok uzrokovan akutnim infarktom miokarda s elevacijom ST-spojnice tada je terapija izbora hitna perkutana transluminalna koronarna angioplastika s implantacijom stenta ili fibrinolitička terapija. U slučajevima kada je mehanička komplikacija akutnog infarkta uzrok kardiogenog šoka tada je indiciran kardiokirurški zahvat. Kardiokirurški zahvat uključuje zatvaranje rupture slobodne stijenke lijeve klijetke ili rupture pregrade između klijetki, valvuloplastiku ili implantaciju mitralne valvule i ugradnju aortokoronarnih premosnica. U nekim slučajevima ruptura pregrade između klijetki može se zatvoriti perkutanom transkateterskom ugradnjom okludera.

Kod tamponade srca dolazi do nakupljanja tekućeg sadržaja između dva lista osrčja tj. perikarda. Najčeći uzroci tamponade srca su ruptura slobodne stijenke lijeve klijetke, disekcija aorte, trauma prsnog koša, maligne bolesti i/ili radijacijska terapija i akutni perikarditis. Liječenje je hitna perkutana evakuacija tekućeg sadržaja tzv. perikardiocenteza ili hitni kardiokirurški zahvat. Kardiogeni šok može uzrokovati akutna aortna regurgitacija kod infekcijskog endokarditisa  ili kod disekcije uzlaznog dijela torakalne aorte.

U ovakvim slučajevima indicirana je hitna kardiokirurška operacija. Do početka kardiokirurškog zahvata bolesnike stabiliziramo primjenom vazodilatatora kao što je natrijev nitroprusid i inotropnih lijekova kao što je dobutamin. Kod ovih bolesnika kontraindicirana je primjena intra-aortne balonske kontrapulzacije jer bi ona pogoršala aortnu regurgitaciju. U zaključku možemo naglasiti da je kardiogeni šok težak klinički entitet i često je povezan s jako lošom prognozom. Njegovo rano prepoznavanje i liječenje je ključno jer može rezultirati kompletnim funkcionalnim oporavkom bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Odrasle osobe shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Štitnjača

Može li prevelika doza terapije za štitnjaču uzrokovati jake želučane smetnje i mučninu?

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Degenerativna ozljeda meniska Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

CT

Je li bol u abdomenu znak nečeg ozbiljnog ako CT pokazuje divertikulozu, a kolonoskopija ne?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Što znači Holter EKG nalaz s čestim VES-ovima nakon ranije urađene ablacije srca?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Zašto se ubrzani otkucaji srca vraćaju nakon prestanka terapije iako su nalazi uredni?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]