Premoštenje koronarnih arterija poboljšava kvalitetu života

Premoštenje koronarnih arterija jedna je od mogućnosti liječenja koronarne bolesti srca. Cilj liječenja bolesnika s koronarnom bolešću srca je uklanjanje ili ublažavanje simptoma, očuvanje funkcije srca, smanjenje smrtnosti i poboljšanje kvalitete života bolesnika.

Kada govorimo o kvaliteti života bolesnika tada mislimo na njegovo fizičko, psihičko i socijalno zdravlje i prisutnost boli. Za procjenu kvalitete života služimo se upitnikom koji ima pitanja za sve sastavnice kvalitete života. U literaturi nalazimo više upitnika za procjenu kvalitete života. Za kardiološke bolesnike najčešće se koristi upitnik koji ima 36 pitanja engl. Short-Form 36 guestionnaire.

Provedena su brojna istraživanja o utjecaju premoštenja koronarnih arterija na smrtnost bolesnika i na kvalitetu života. Rezulati istraživanja objavljeni su u brojnim prestižnim medicinskim časopisima kao što su Lancet, Circulation, Heart, Chest, Heart Lung itd. Ove godine završio sam istraživanje na 140 bolesnika o kvaliteti života pet godina nakon premoštenja koronarnih arterija. Dob bolesnika bila je 43-83 godine, a prosječna dob u vrijeme operacije bila je 63 godine. Poznato je da je koronarna bolest srca češća je u muškaraca nego u žena, tako da je i u ovoj skupini bolesnika bilo više muškaraca 112 ili 80%  i značajno manji broj žena 28  ili 20%. Pet godina nakon operacije premoštenja koronarnih arterija bolesnici su odgovorili na 36 pitanja upitnika o kvaliteti života.

Rezultati istraživanja pokazuju da 74% bolesnika smatra da je njihovo zdravlje dobro ili odlično. Što se tiče fizičke aktivnosti, svega 20% bolesnika ima ograničenja u podnošenju srednje teških fizičkih napora. Teže fizičke napore podnosi 63% bolesnika, ali uz veliko ograničenje. Fizičko zdravlje i psihičko zdravlje u većine bolesnika (73%) nema utjecaja na njihove socijalne aktivnosti kao što su druženja s članovima obitelji, prijateljima ili susjedima.

Zabrinjavajući je podatak da u ispitivanoj skupini bolesnika ima 46 pušača ili (33%). Unatoč poznavanju štetnosti pušenja cigareta od strane bolesnika i upozoravanja  bolesnika o štetnosti pušenja na kontrolnim pregledima i dalje imamo veliki broj pušača.Veći dio bolesnika ima prekomjernu tjelesnu težinu, srednja vrijednost indeksa tjelesne mase (ITM) je 28,6. Moždani udar imalo je 24 (17%) bolesnika. Visoki krvi tlak ima 104 (74%), šećernu bolest 45 (32%) i hiperlipidemiju 115 (82%) bolesnika. Na kvalitetu života bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija utječe dob bolesnika i pridružene bolesti kao što su moždani udar, arterijska hipertenzija, kronična opstruktivna plućna bolest i šećerna bolest s komplikacijama.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da većina bolesnika pet godina nakon premoštenja koronarnih arterija ima poboljšanje kvalitete života. Starija životna dob i preboljeli moždani udar imaju negativan utjecaj na kvalitetu života bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija.

U zaključku možemo naglasiti da premoštenje koronarnih arterija poboljšava kvalitetu života bolesnika u dugoročnom praćenju. Većina bolesnika (74%) ima poboljšanje kvalitete života pet godina nakon operacije premoštenja koronarnih arterija. Trećina bolesnika nakon operacije i dalje su pušači. Veći dio bolesnika nakon operacije premoštenja koronarnih arterija ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet