Bipolarni afektivni poremećaj

Cao. Moja dijagnoza je od prosle godine Bipolarni afektivni poremecaj. Sada imam 33g. Lecim se Zoloftom i Eftilom u kombinaciji sa ksalolom 0.5. Prosle godine sam se razbolela od Limfoma Non Fockina i uspesno izlecena sa 8 terapija. Za to vreme nisam pala u depresiju, osim sto sam 2 meseca posle pustanja iz bolnice lezala bez volje… Sada sam ok, osecam se potpuno normalno, uzimam lekove redovno.. jedino sto s vremena na vreme imam povisenu agresiju prema majci i nestalnost u vezama, lako se zaljubljujem i odljubljujem. Inace sam razvedena i imam cerku od 5g. Zelela bih da joj pronadjem odgovarajuceg oca i da se skrasim. Ne znam da li i dalje trebam da uzimam lekove i koliko to odprilike bih trebala u mom slucaju.. lekarka mi je rekla minimum 2g. Mislim da je kod mene i genetski jer tata mi je bio takvog promenljivog raspolozenja, njegova mama je uvek sedela u mraku i kukala, a tetka nesto slicno. Kod mene se prvi put mislim javilo oko 13g kada sam prvi put na ekskurziji briznula u plac i nisam mogla da odem na neku igranku bez razloga. Bila sam dosta povucena kao dete, sada sam potpuno drugacija, veoma otvorena i spremna na druzenje…. Puno pozdrava Hvala

8.6.2016

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana gđo Jasmina,

Lijekovi koje ste naveli da uzimate predstavljaju kombinaciju lijekova koje se, između ostalog, prema današnjim preporukama koriste za liječenje bipolarnog afektivnog poremećaja. Prema onome što ste opisali u svom pismu, očito ste prošli teške situacije (uključujući i borbu s limfomom) što predstavlja značajan stres i rizični čimbenik za pojavu ili pogoršanje postojećih psihičkih smetnji. Iako kažete da u vrijeme te bolesti „niste pali u depresiju“, Vaš navod da ste „2 mjeseca ležali bez volje“ odgovarao bi opisu depresivnih smetnji. Važno je da nastavite s redovnim uzimanjem lijekova, uz konzultaciju s vašim psihijatrom o eventualnim korekcijama ovisno o mogućim promjenama u kliničkoj slici i simptomima te da nikako samoinicijativno ne mijenjate doze i ne prekidate uzimanje lijekova. Kako ste i sami naveli genetska podloga predstavlja važan čimbenik rizika za pojavu ovog poremećaja. Detaljnije o terapiji bipolarnog afektivnog poremećaja možete pročitati u drugom dijelu moje kolumne o bipolarnom afektivnom poremećaju. Puno Vam pozdrava i sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]