Socijalni anksiozni poremećaj, panični poremećaj

Pozdrav !!

Zanima me par sitnica oko psihološkog savjetovanja. Već s istim imam iskustva, idem na KBT već duže vrijeme. Prvi moj pregled kod psihijatrice je bio 14.9.2015., na prijedlog mog obiteljskog liječnika, jer mu je supruga ta ista psihijatrica pa se s njom konzultirao o tome da li mi je uopće potrebna KBT za moj problem koji imam već duže vrijeme.

Studentica sam medicine od 2011. godine (tada sam upisala prvu godinu) nakon jednogodišnje pauze iza završenog općeg smijera srednje medicinske škole. Sada sam još uvijek na drugoj godini. Prvu sam bila pala i onda nakon toga upisala drugu. No, svo vrijeme mi na fax-u ne ide, neuspješna sam, i skroz slabo polažen ispite, a s druge strane stalno učim i ulažem u taj fax, kako financijski tako i svojim trudom. No, jednostavno ne ide, ako i nešto položim to bude nakon dugo vremena, a stvarno bih volila jednog dana biti doktorica.

I tako sam odlučila otići kod doktorice. U početku nisam bila baš otvorena prema njoj i trebalo mi je dosta seansi da se barnem malo opustim s doktoricom. Trudila se oko mene i stvarno je pokazala inicijativu i pokazala se kao dobra doktorica, a i osoba. To potvrđuje i činjenica, jer sam se raspitivala o doktorici kod prijateljice koja ima dugo iskustvo s psihijatrima i s tim odjelom. No, jednostavno s moje strane nešto nije bilo ok. Tako da što se tiče doktorice kao terapeuta, sve je ful-dobro, mlada je (možda nekih 35-40 godina), požrtvovana i trudi se oko mene i stvarno je dobra. Seansa traje oko sat vremena, ponekad su trajale i 10-15 min duže, ali to je zato jer je doktorica cekala da nešto napravim.

Uvod u KBT je bio 27.10. 2015., zadnja (13.) seansa je bila 12.5. i zadnja verificirana dijagnoza po povijesti bolesti prema MKB-u je F40.1; F41.9; 41.0 elementi. To je što se tiče nalaza što je kod mene. Na žalost karton nemam kod sebe pa ne znam da li je doktorica još što kasnije uočila i nadopisala u njega.

U međuvremenu sam bila od strane doktorice upućena na pregled kod psihologa. Sama doktorica je rekla da mi je nalaz dobar. Prepisala mi je i antidepresive (sertralin 100,0,0 mg). Pijem ga svo vrijeme, a prije ispita (najveći problem su mi usmena ispitivanja, a pismena malo manje) popijem i normabel od 2 mg jer mi smanji anksioznost.

Ono što nisam sigurna je bi’ li trebala možda prestati ići na te KBT seanse ili možda promjeniti doktoricu? Postoji još jedna doktorica na odjelu koja se bavi KBT-om, pa sam u razmišljanju da je možda neko riješenje da se prebacim kod nje. Već dugo idem na terapiju, a ne vidim nikakvog poboljšanja. Čak je i doktorica na posljednjoj seansi rekla da ide dosta sporo.
Cak sam u razmisljanju da pitam doktoricu da mi privatno drži seanse, ali nisam sigurna da li je to ok.
S mog gledišta, mislim da u posljednje vrijeme imamo prevelike pauze između seansi i da je to ono što mi nikako ne ide u prilog. Vrijeme prolazi i gubim ga, a nemam ga baš previše na raspolaganju jer je kraj godine vrlo blizu, a ja ove godine nisam upisala ni jednu ocijenu.

Napisat ću vam dosadašnjih nekoliko seansi u 2016. godini:
3.02 – 8. seansa;
22.02. – 9. seansa;
24.03. – 10. seansa;
18.04. – 11. seansa;
28.04. – 12. seansa;
12. 05. – 13. seansa
… i sada čekam da me pozovu na sljedeću, koja izgleda neće biti u skorašnje vrijeme jer mi je doktorica rekla da je do 5.07. na godišnjem.
Rekla sam joj da sam slobodna samo 1.-15.7. i 1.-15.8. jer u međuvremenu imam rokove pa nikako ne mogu pa je rekla da će me administrator nazvati i reci mi kad ima slobodan termin.

Ispravite me ako imam pogrešan dojam o tim rasporedima seansi.

Zaboravila sam napomeniti da idem na uputnicu.

I naravno zanima me vaše mišljenje o svem tome.
Hvala Vam lijepa unaprijed

Srdačan pozdrav

13.7.2016

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

 

slažem se da je kod Vas važna psihoterapija u liječenju tegoba koje imate. Prema ovome kako ste opisali, imate doktoricu koja se zaista trudi oko vas. I ona vjerojatno pokušava napraviti najbolje što može i koliko često može obzirom na svoj raspored i obaveze koje ima. 

O promjeni liječnika ili da li biste pokušali ići privatno, najbolje da Vi odlučite. Ako Vam se čini da rezultati nisu zadovoljavajući, uz sav iskreni trud, možete pokušati s nečim drugim. Možete uostalom i o tome razgovarati sa svojom doktoricom. 

 

Srdačan pozdrav i sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?