Hrana

Imam 97 kg, godina dana prošla od poroda… rodila sa 101, došla do 88 kad sam rodila pa sad imam 97. Jela sam danas prvo jabuku, zatim salatu zelenu pa nakon toga mozzarelu i pomidor, onda breskvu… i nakon toga šnitu lubenice… da sam u 22h išla jest mlijeko i čokolino i sve skupa ispovračala i imala rijedak proljev??? Mislim da mlijeko meni stvara proljeve? Inače imam grčeve tako, boli me cijeli trbuh jako jako i primijetila sam da feta kruha ili dvopeka umiri trbuh. ZAŠTO JE TO TAKO? Imate li neku dijetu ili plan prehrane koji preporučujete, a da neću imati bolove u trbuhu.

24.9.2019

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovana,

moguće je da se kod Vas radi o intoleranciji laktoze. Intoleracija na laktozu je uzrokovana nedostatkom enzima laktaze, potrebnog za razgradnju mliječnog šećera laktoze. Kada govorimo o intoleranciji laktoze, potrebna je veća količina hrane da izazove reakciju u odnosu na alergije. Simptomi intolerancije na laktozu obuhvaćaju širok spektar neugodnih pojava poput mekane stolice, abdominalne boli i grčeva, nadimanja, mučnine te vjetrova. Bolovi u abdomenu i nadutost, posljedica su dolaska i prolaska neprobavljene laktoze kroz debelo crijevo. 

Obično se kao terapijski pristup kod intolerancije na hranu koristi eliminacijska dijeta obzirom na namirnice koje uzrokuju negativne simptome. U slučaju laktoza intolerancije potrebno je izbaciti mlijeko i mliječne proizvode, što se često i koristi kao glavni pristup ovom problemu. Međutim, takav način često može dovesti do deficita kalcija, fosfora i vitamina D što za posljedicu može imati smanjenu mineralnu gustoću kosti. Posebno je potrebno obratiti pažnju na problem neadekvatnog unosa kalcija kod laktoza intolerantne djece. Naime, kalcij je ključan mineral za formiranje čvrste koštane mase stoga nikako ne bi trebali u potpunosti izbaciti glavni izvor kalcija iz prehrane – mliječne proizvode. Danas su na tržištu prisutna alternativnih rješenja za osobe koje pate od laktoza intolerancije. Neka od rješenja jesu egzogena laktaza (β-galaktozidaza), jogurt i probiotici koji pod djelovanjem bakterija mliječne kiseline (BMK) imaju djelomično razgrađenu laktozu, farmakološke i nefarmakološke strategije za produživanje vremena kontakta između enzima laktaze i supstrata laktoze što poboljšava samu probavljivost laktoze i utječe na adaptaciju crijeva. Enzimi mogu biti dodani u tekućem obliku u mlijeku prije konzumacije ili unijeti oralnim putem u obliku tableta ili kapsula zajedno s mlijekom ili mliječnim proizvodom. Također, na tržištu je prisutno i mlijeko kojem je tijekom tehnološkog postupka već razgrađena laktoza. Njega odlikuje nešto slađi okus od tzv. običnog mlijeka. Fermentirani mliječni proizvodi također predstavljaju potencijalno rješenje kod osoba s laktoza intolerancijom. Jogurt je nastao procesom fermentacije posredovane mirkoorganizmima koje posjeduju aktivnost razgradnje laktoze, a najčešće je riječ o bakterijama mliječne kiseline.

Iako je laktoza intolerancija neugodna pojava, danas su prisutna brojna rješenja koja u konačnici omogućuju konzumaciju mliječnih proizvoda. U slučaju potpune netolerancije mlijeka i mliječnih proizvoda uz sva alternativna rješenja, potrebno je razmotriti suplementaciju kalcijem.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Uskršnji doručak pod povećalom – saznajte možemo li uskršnji doručak smatrati uravnoteženim obrokom?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUskrs je vrijeme radosti, obiteljskog okupljanja i uživanja u hrani. Među brojnim tradicijama, uskršnji doručak zauzima posebno mjesto. Na stolu se nalaze šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren i kolači te još pokoja delicija. No, jeste li se ikada zapitali – je li taj obrok, uz sve svoje okuse i simboliku, zaista uravnotežen s nutricionističkog […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Prehrana i zdravlje pluća

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePluća su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu jer omogućuju prijenos kisika u krvotok i uklanjanje ugljikova dioksida iz organizma. Dosadašnja saznanja ukazivala su na to da je glavni čimbenik rizika za razvoj karcinoma pluća pušenje. Godinama su javnozdravstvene kampanje bile usmjerene upravo na prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima, što je uistinu značajno […]

Nutricionizam

Što su lektini i jesu li opasni?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLektini ili hemaglutinini raznolika su obitelj proteina koji vežu ugljikohidrate i koji se nalaze u gotovo svim organizmima, uključujući biljke, životinje i mikroorganizme. Ovi proteini/glikoproteini posjeduju jedinstvenu sposobnost reverzibilnog vezanja na specifične ugljikohidratne dijelove na površinama stanicama. Ova sposobnost omogućuje im da povezuju stanice, što može dovesti do “sljepljivanja” crvenih krvnih stanica (aglutinacije). Zbog svoje […]

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?