Možete li mi očitati UZV srca?

Poštovani,
molim vas za misljenje o ultrazvuku srca.

Dg-/ Prekordijalne opresije, MR 1-2+ & dva mlaza

Lijevi ventrikul je uredne veličine (LVIDd44 mm) i debljine stijenki (IVS 9 mm), uredne sistoličke i
dijastoličke funkcije, bez segmentalnih asinergija (EF LV 65%).
Oba atrija su uredne veličine (LA u PLAX-u 32 mm, 4AC 30×45 mm, DA 28×40 mm).
Aortna valvula je trokuspisna, morfološki uredna, V max 1,3 m/sec. Nema AR. Uzlazna aorta je urednih
dimenzija (anulus 20 mm, bulbus 30 mm, uzlazni dio 25 mm).
Mitralna valvula je blaže fibrotski promijenjena, vršno zadebljana, MR 1-2+ u dva mlaza
Desni ventrikul je uredne veličine, debljine stijenki i kontraktilnosti (TAPSE 26).
Perikard b.o, bez znakova izljeva. TTE om suspektan minimalni defekt proksimalnog dijela i.a.septuma
Martin KO koreholog med.
(ostium primum ?), kao i minimalni defekt membranoznog dijela i.v.septuma uz minimalni L-D shunthf
Trikuspidna valvula je morfološki uredna, TR 1+. Nema indirektih pokazatelja plućne hipert.
Prije sam radila ultrazvuk i uvijek je bilo sve u redu.Trebam li se zabrinuti?Imam 38.g.zensko.Simptomi:slabist,preskakanje srca,puls u mirovanju nekad 50 a ponekad preko 100.Raden holter uredan.

Lp,
Hvala

13.3.2025

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Prema ovom nalazu UZV srca ustanovljena su 2 manja defekta na srčanim pregradama između pretklijetki i klijetki. Također se opisuje i blaga insuficijencija mitralnog i trikuspidnog zaliska. Budući su do ovog nalaza ultrazvučni nalazi bili uredni, preporučujem da učinite transezofagijski ultrazvuk srca kako bi se sa sigurnošću dokazali defekti srčanih pregrada. Premda osjećate preskakanja srca, nalaz Holtera je uredan, što znači da nisu dokazani poremećaji srčanog ritma.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

UZV srca

Možete li mi protumačiti UZV nalaz srca?

MR srca

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEvaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Srce

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Bol u grudima

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]