U našem društvu sve je veći broj osoba treće životne dobi, pa su i problemi s kožom u toj dobi zastupljeniji. Moderna medicinska dostignuća nastoje osigurati što kvalitetniji život u toj dobi kako bi se kronične bolesti što više ublažile…

U našem društvu sve je veći broj osoba treće životne dobi, pa su i problemi s kožom u toj dobi zastupljeniji. Moderna medicinska dostignuća nastoje osigurati što kvalitetniji život u toj dobi kako bi se kronične bolesti što više ublažile. Različiti estetski problemi i u trećoj životnoj  dobi sve su učestaliji razlog dolaska dermatologu i vjerovanje da na “starom panju sve raste” i da nije potrebno  ništa mijenjati  zastarjeli su. Starenjem  koža postaje tanja i osjetljivija i na njoj se  ocrtavaju sva oštećenja koja je doživjela tijekom  života, a uzrok je sunce, različite kemikalije, pušenje, mehanička oštećenja te dugotrajno uzimanje različitih lijekova. Liječnik Thomas Bateman prvi je opisao senilnu purpuru 1831. godine koja se naziva po njemu Bateman purpura ili solarna purpura. Ona zahvaća oko 12% ljudi iznad 50 godine života , oko 30 % ljudi iznad 70 ili 80 godine života.

Senilna purpura nastaje radi tankoće kože koja je osjetljivija i na najmanje udarce, grebanje ili trljanje  što se na rukama  očituje kao plavkasti  podljevi. Razlog  tome je krhkost kapilara u koži koje pucaju i na najmanju traumu,  te dolazi do izlaska eritrocita u kožu koja je tanka i prozirna.

Obično nastaje nakon nehotičnih udaraca podlaktica prilikom obavljanja poslova u kući, manjih udaraca o rub stola ili  druge oštrije predmete u kućanstvu,  te nakon grebanja kože koje je uzrokovano suhoćom kože. Senilna purpura  može biti   razlog zabrinutosti jer osoba ne zna o čemu se radi i kako je došlo do pojave  plavičastih mrlja na koži, pa ju to vodi dermatologu Njihova pojava na koži može  uputiti  pacijenta  na  pregled kod interniste kada pacijent  kao dodatni nalaz pokazuje i promjene na podlakticama koje ga zabrinjavaju.

Svaki će liječnik ipak biti oprezan kada  pacijent ima  izražajne  plavičaste podljeve po koži pa je važan pregled kože kako bi se vidjelo da li je  koža jako sunčana tijekom života,  pa je sunce ostavilo trag u obliku oštećenja  i naboranosti kože. Također je važan i podatak o uzimanju različitih lijekova kao sto su antikoagulansi, antidijabetici, kortikosteroidi kao i  dugotrajno mazanje kože kremama  koje sadrže kortikosteroide jer oni mogu dodatno oštećivati kožu i voditi u nastajanje senilne purpure.Važan je i podatak da li pacijent ima hemofiliju, dijabetes, imunološke bolesti  i da li se hrani raznoliko  uz dovoljno voća i povrća tijekom godine.

Senilna purpura na koži djeluje kao nepravilne promjene crvenkasto plavičaste boje koja kasnije ide prema tamnijoj plavoj te smećkastoj boji i sporo prolazi kroz nekoliko tjedana. Koža na plavičastim promjenama ne svrbi, nije otečena i uzdignuta. Pacijenti ih često prekrivaju dugim rukavima kako ne bi  bile uočljive  ili nastoje neutralnim kremama  ublažiti suhoću kože. Kreme s dodatkom heparina  mogu ublažiti plavičasti ton, ali se pacijenti vrlo rijetko odlučuju promjene mazati s kremama s dodatkom heparina. Kako specifičnog lijeka za senilnu purpuru za sada nema, u Americi je smišljen  lijek za koji istraživanja potvrđuje da pomaže.  Jedna kapsula sadrži bioflavonoide, rutin, askorbinsku kiselinu, hesperidin, eriocitrin i arniku. Uzima se mjesec dana jedna kapsula ujutro i navečer i navodno da pomaže u velikom broju slučajeva.

Za sada nemamo specifičnih ljekova  predviđenih baš za senilnu purpuru, ali se nastoji pacijentima pomoći. Uvijek im se objasni o čemu se točno radi  preporučuje da izbjegavaju mikrotraume kože. Potrebno je izbjegavati jače sunčanje i koristiti kreme sa zaštitnim faktorom. Kožu je potrebno njegovati s  kvalitetnim losionima za tijelo uporno svaki dan kako ne bi bila suha i svrbila jer grebanje kože može posljedično ostviti senilnu purpuru. U slučaju pojave modrice može pomoći krema s arnikom ili s heparinom koja se maže lokalizirano samo na plavičasta mjesta. Pojedini  autori preporučuju i primjenju krema s retinolom kroz dvije godine kako bi se poboljšala struktura kože, a pokazale su se djelotvorne i kreme s dodatkom vitamina K.