Lamotrigin u profilaksi migrene

Ukoliko patite od migrene, niste sami jer migrena kao bolni, nepredvidivi poremećaj živčanog sustava zahvaća, prema nekim podatcima, oko 10-12 % stanovništva. Migrenu definiramo kao epizodičku glavobolju s tipično unilateralnom pulsirajućom boli koja je obično popraćena mučninom, povraćanjem, fotofobijom te osjetljivošću na buku.

Ukoliko patite od migrene, niste sami jer migrena kao bolni, nepredvidivi poremećaj živčanog sustava zahvaća, prema nekim podatcima, oko 10-12 % stanovništva.

Migrenu definiramo kao epizodičku glavobolju s tipično unilateralnom pulsirajućom boli koja je obično popraćena mučninom, povraćanjem, fotofobijom te osjetljivošću na buku. Prema međunarodnoj klasifikaciji, razlikujemo dva osnovna tipa migrene: migrenu s aurom (klasična migrena) kada  glavobolji prethodi aura, i migrenu bez aure (obična migrena) kada se prije glavobolje ne javlja aura (1).

Bol kod migrena najčešće dolazi u napadajima te bolesnici imaju predosjećaj sličan kao kod nekih epileptičkih napadaja. Migrena ima snažan socijalni učinak, utječući na kvalitetu života i radnu produktivnost te je jedan od najčešćih razloga izostanka s posla.  

Među najčešće „okidače“ migrenalnog napadaja smatraju se stres, glasni zvukovi, umor, post, hormonalne promjene kod žena, promjene vremena,  jako svjetlo ili bliještanje, hrana i alkohol te poremećaj spavanja. Ukoliko ne prepoznajemo „okidače“, preporuča se započinjanje vođenja dnevnika migrene zbog praćenja događaja u satima koji prethode napadaju.

Iako propisivanje lijekova igra važnu ulogu u prevladavanju migrene, promjena životnih navika mora biti uključena u bolju podršku liječenju. Stoga se, između ostalog, preporuča  uvođenje optimalno planiranog životnog rasporeda (odlaska u krevet, šetnji te obroka u određeno doba dana), ograničavanja nekih stimulansa (kofeina, alkohola i sl.), briga o svojem tijelu (adekvatna hidracija i težnja umjerenom vježbanju dva do tri puta tjedno) te održavanje pozitivnog stava i u stresnim razdobljima (pritom pomaže razgovor s obitelji i prijateljima).

Terapijski pristup liječenju migrene sastoji se od kombinacije farmakoterapije i bihevioralne terapije s ciljem redukcije kroniciteta tegoba.

Kod višestopnih migrenoznih napadaja, preventivno uključujemo tzv. profilaksu migrene, tj. terapiju koju bolesnik uzima svakodnevno, neovisno o pojavnosti napadaja.

Indikacija za uzimanje preventivne terapije su tri ili više napadaja mjesečno, značajna onesposobljenost tijekom napadaja te trajanja napadaja više od 90 minuta (2).

Jedan od terapijskog pristupa profilakse migrene te nekih kroničnih glavobolja  jest terapija  antiepilepticima, a jedan od antiepilepika novije, četvrte generacije, je lamotrigin (3,4). Lamotrigin spada u inhibitore voltaže ionskih kanala, izaziva blokadu ponavljajućeg okidanja kulture neurona te na taj način blokira oba mehanizma koji izazivaju ponavljanje okidanja: blokira kanale čije otvaranje i propusnost za natrij ovisi o naponu, tj.  kanale ovisne o primjeni (“use-dependent”)  i inhibira patološko otpuštanje glutamata, aminokiseline koja ima glavnu ulogu u nastanku epileptičkih napadaja, jednako kao što inhibira i glutamatom izazvane navale akcijskih potencijala. Brza i potpuna apsorbcija iz crijeva, bez značajnijeg metabolizma prvog prolaza kroz jetru, prednosti su lamotrigina kao lijeka (5) .

Deset od petnaest posto svih bolesnika s migrenom pati od migrene s aurom. Lamotrigin je također visoko djelotvoran pri reduciranju migrenalne aure i migrenalnih napadaja, utječući na potencijano moguće širenje kortikalne depresije kao trigera  trigeminalne  vaskularne aktivacije te zatim razvoja migrenalne glavobolje.
Za mnoge od ovih bolesnika, faza aure obuhvaća vidne i osjetne deficite od 30 do 60 minuta, a kod nekih slučajeva i nekoliko sati. Koristeći funkcionalnu magnetsku rezonancu visokog polja s približno kontinuiranim snimanjem tijekom vizualne aure, kortikalnu šireću depresiju-CDS (od engl. cortical spreading depression) može se vizualizirati kao događaj u humanom okcipitalnom korteksu, potvrđujući koncept prolazne, sporo šireće ekscitacije (depolarizacije) moždane kore nakon koje slijedi dugotrajna depresija kao podloga mehanizma migrenalne aure (6).

Bazirajući se na konceptu navedenih  CSD događaja u patogeneze migrene, anti-glutamatna strategija sugerira se kao potencijalni smjer liječenja migrenalnih aura. Lamorigin, kao potencijalni inhibitor natrijskih kanala s anti-glutamatergičkim učinkom (7), smatra se  učinkovitim pri snižavanju frekvencije i intenziteta migrenalne aure, na što ukazuju rezultati nekoliko pilot studija lamotriginom liječenih migrenalnih aura (8,9).

Literatura:

  • Headache Classification Committee of the International Headache Society. Classification and diagnostic criteria for headache disorders, cranial neuralgias, and facial pain. Cephalgia 1988;8:1-96.
  • Chiossi L, Negro A, Capi M, Lionetto L, Martelletti P. Sodium channel antagonists for the treatment of migraine. Expert Opin Pharmacother. 2014;15(12):1697-706.
  • Nomura S, Shimakawa S, Fukui M, Tanabe T, Tamai H.Lamotrigine for intractable migraine-like headaches in Sturge-Weber syndrome. Brain Dev. 2014;36(5):399-401.
  • Lenaerts ME. Update on the therapy of the trigeminal autonomic cephalalgias. Curr Treat Options Neurol. 2008;10(1):30-5.
  • Jackson JL, Cogbill E, Santana-Davila R, Eldredge C, Collier W, Gradall A, Sehgal N, Kuester J.A Comparative Effectiveness Meta-Analysis of Drugs for the Prophylaxis of Migraine Headache. PLoS One. 201514;10(7).
  • Hadjikhani N, Sanchez Del Rio M, Wu O, et al. Mechanisms of migraine aura revealed by functional MRI in human visual cortex. Proc Natl Acad Sci U S A 2001;98:4687–92.
  • Wang SJ, Huang CC, Hsu KS, et al. Presynaptic inhibition of excitatory neurotransmission by lamotrigine in the rat amygdalar neurons. Synapse 1996;3:248–55.
  • Lampl C, Buzath A, Klinger D, et al. Lamotrigine in the prophylactic treatment of migraine aura—a pilot study. Cephalalgia 1999;19:58–63.
  • D’Andrea G, Granella F, Cadaldini M, et al. Effectiveness of lamotrigine in the prophylaxis of migraine with aura: an open pilot study. Cephalalgia 1999;19:64–6.)

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glava

Pritisak u glavi – molim Vaše mišljenje

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Fizička bol

Migrena i pamćenje

Migrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Glavobolja

Migrene i glavobolje – molim savjet za terapiju

Epilepsija

Epileptički napadaji

Mozak sadrži milijarde neurona (živčanih stanica) koji stvaraju i primaju električne impulse. Električni impulsi omogućuju neuronima da komuniciraju jedni s drugima. Tijekom epileptičkih napadaja dolazi do abnormalne i prekomjerne električne aktivnosti u mozgu što može uzrokovati promjene u svijesti, ponašanju i/ili motoričkim funkcijama. Prekomjerna aktivnost obično traje od samo nekoliko sekundi do nekoliko minuta. U […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]