Somatizacijski poremećaj

Somatizacijski poremećaj spada u somatoformne poremećaje (od grčkog“soma“-tijelo). Somatoformni poremećaji obuhvaćaju skupinu poremećaja sa predominantno tjelesnim simptomima koji nemaju organsku podlogu i za koje se pretpostavlja da su u uskoj vezi sa psihogenim čimbenicima.

Somatizacijski poremećaj spada u somatoformne poremećaje (od grčkog“soma“-tijelo). Somatoformni poremećaji  obuhvaćaju skupinu poremećaja sa predominantno tjelesnim simptomima koji nemaju organsku podlogu i za koje se pretpostavlja da su u uskoj vezi sa psihogenim čimbenicima.

Prema MKB-10 klasifikaciji somatoformne poremećaje dijelimo na: somatizacijski poremećaj, nediferencirani somatoformni poremećaj, hipohondrijski poremećaj, somatoformnu autonomnu disfunkciju, perzistirajući somatoformni bolni poremećaj, druge somatoformne poremećaje i neodređene somatoformne poremećaje.

Somatizacijski poremećaj je obilježen različitim i promjenjivim tjelesnim simptomima koji nisu ograničeni na jedan organski sustav i nisu prouzročeni poznatim zdravstvenim poremećajem te se ne mogu objasniti na temelju nalaza odgovarajućih pretraga. Simptomi su obično prisutni više godina prije negoli se bolesnih obrati psihijatru, a najčešće  su vezani uz gastrointestinalni sustav (bol, podrigivanje, mučnina, povraćanje itd.), kožne senzacije (svrbež, žarenje, peckanje, bockanje…) i crvene mrlje na koži. Česte su i pritužbe seksualne prirode i/ili menstrualne pritužbe.

Tipično je za ovaj poremećaj da nam bolesnik uporno nudi tjelesne simptome te inzistira na daljnjoj medicinskoj obradi, iako su rezultati dijagnostičkih pretraga opetovano negativni. Bolesnik obično odbija svaki pokušaj rasprave o mogućim psihološkim uzrocima poremećaja te uporno ne prihvaća mišljenje i uvjeravanje nekolicine liječnika o nepostojanju tjelesnog objašnjenja simptoma. Prisutan je i određeni stupanj oštećenja socijalnog i obiteljskog funkcioniranja.

Poremećaj se obično javlja u adolescenciji ili u ranoj odrasloj dobi i to češće kod žena. Prevalencija je 0,2 – 2 % kod ženske populacije, dok je kod muškaraca manja od 0,2 % .

Etiološki, najčešće se spominju genetski faktori (poremećaj se javlja kod 10-20% majki i sestara pogođenih bolesnika; stopa podudarnosti kod blizanaca iznosi 29% kod jednojajčanih i 10% kod dvojajčanih blizanaca) i psihosocijalni faktori.

Dijagnozu somatizacijskog poremećaja postavljamo prema Međunarodnoj klasifikaciji mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja (MKB-10). Simptomi somatizacijskog poremećaja su nespecifični, a brojni zdravstveni poremećaji često su obilježeni nespecifičnim, prolaznim abnormalnostima te je stoga diferencijalno dijsgnostički potrebno isključiti moguće specifične organske uzroke somatskih simptoma.

Diferencijalno dijagnostički treba razmotriti i druge mentalne poremećaje (depresiju, generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, hipohondrijski poremećaj, bolne sindrome…), a također treba imati na umu da je kod više od 50% bolesnika sa somatizacijskim poremećajem prisutan komorbiditet.

Tijek je poremećaja kroničan i promjenjiv, a liječenje je dugotrajno. Pri tom se najdjelotvornijim pokazao  jasan i podupirući  odnos s pacijentom utemeljen na međusobnom povjerenju. Od osobite je važnosti psihoedukacija kako pacijenta tako i obitelji.

Pacijentima je potrebno naglasiti značenje psihogenih čimbenika te pružiti podršku u suočavanju sa smetnjama i razvijanju alternativnih strategija u izražavanju emocija  koje inače teško iskazuju.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Antidepresivi

Razumijevanje depresija – 1. dio

Depresija predstavlja vrlo složen sindrom. Pokušaji da što bolje razumijemo na koji način ona utječe na naš mozak može dovesti do razvoja personaliziranog i učinkovitog pristupa liječenju. Otsuka America Pharmaceutical objavila je interesantan članak o tome kako se mijenja naše razumijevanje depresije. Dijagnostički kriteriji za depresiju ponekad mogu djelovati zbunjujuće jer različite osobe mogu opisivati […]

Bol u glavi

Hipohondrija i bol u glavi

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Emocije

Stresna situacija i nesanica – molim Vaš savjet

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?