Antifosfolipidni sindrom – 5. dio

Ukoliko je bolesnik na terapiji varfarinom, treba izbjegavati namirnice koje sadrže vitamin K, budući da je vitamin K faktor zgrušavanja krvi. Kod antifosfolipidnog sindroma treba „smanjiti“ zgrušavanje krvi i mogućnost nastanka tromba, zato je važno paziti na unos vitamina K hranom.

Preporuke

Ukoliko je bolesnik na terapiji varfarinom, treba izbjegavati namirnice koje sadrže vitamin K, budući da je vitamin K faktor zgrušavanja krvi. Kod antifosfolipidnog sindroma treba „smanjiti“ zgrušavanje krvi i mogućnost nastanka tromba, zato je važno paziti na unos vitamina K hranom. Izvori vitamina K u hrani su: cvjetača, špinat, kelj, blitva, mahune, šparoge, grašak, zeleni čaj, brokula, kupus, kiwi,  grejp, rajčice.

Nema posebnih ograničenja pri tjelesnoj aktivnosti ovih bolesnika, no važno je izbjegavati kontaktne sportove ukoliko bolesnik uzima varfarin zbog povećanog rizika od ozljede i mogućeg krvarenja. Ukoliko je bolesnik razvio duboku vensku trombozu, treba ga poticati na kretanje i izbjegavati imobilizaciju.

Ukoliko bolesnik puši, važno mu je ukazati na štetnost pušenja kod ove bolesti i povećani rizik za razvoj tromboze zbog pušenja. Potrebno je i informirati bolesnice o upotrebi oralnih kontraceptiva i nadomjesnoj estrogenskoj terapiji.

Komplikacije ove bolesti mogu uključivati: moždani udar, srčani udar, visoki tlak u plućima, zatajenje bubrega i slično. Zbog toga je važno slijediti preporuke i imati redovitu kontrolu kod liječnika.

Pri edukaciji ovih bolesnika je važno naglasiti važnost ranog prepoznavanja mogućih kliničkih događaja, te pružiti bolesnicima medicinske informacije o navedenoj bolesti.

Važno je raspraviti s bolesnicama planiranje trudnoće, primjerice ako je bolesnica dugoročno bila na varfarinu da je se može prebaciti na aspirin i heparin prije trudnoće. Važno je naglasiti i potrebu izbjegavanja promjenjivih čimbenika rizika u primarnoj prevenciji tromboze (dugotrajna imobilizacija i sl.) kod bolesnika s pozitivnim antifosfolipidnim antitijelima koji do sada nisu imali trombozu.

Prognoza

Odgovarajućim lijekovima i promjenama životnih navika, većina osoba s primarnim antifosfolipidnim sindromom (APS) mogu imati normalan, zdrav život. Prognoza antifosfolipidnog sindroma ovisi o karakteru i intenzitetu simptoma kod ovih bolesnika. Bolesnici koji ranije započnu s tretmanom generalno imaju bolje rezultate. Međutim, određene skupine bolesnika i dalje mogu imati pojavu tromboembolija unatoč agresivnoj terapiji. U tih bolesnika tijek bolesti može biti poražavajući, često dovodi do značajnog morbiditeta i ponekad prerane smrti.

Velike europske studije koje su istraživale 10-godišnjeg preživljavanja ovih bolesnika su pokazale da oko 90 do 94% žive najmanje 10 godina nakon dijagnoze bolesti. Navedene studije također sugeriraju da hipertenzija (povišeni krvni tlak) ili srednje do visoki titar IgG antikardiolipinskih antitijela su faktori rizika za prvi tromboembolijski događaj u asimptomatskih bolesnika s antifosfolipidnim sindromom. Primarna profilaksa protiv tromboze ima značajnu zaštitu u takvim slučajevima. Godišnja incidencija prve tromboze je oko 0-5% u bolesnika s antifosfolipidnim sindromom, a koji do tada nisu imali prethodne tromboze.

Bolesnici sa sekundarnim APS nose prognozu sličnu onoj bolesnika s primarnim APS-om. Međutim, morbiditet i mortalitet mogu također biti pod utjecajem temeljne autoimune ili reumatske bolesti tih bolesnika. U bolesnika sa SLE (sustavnim lupusom eritematozusom) i APS, antifosfolipidna antitijela (APL) su povezana s većom učestalosti psihijatrijskih bolesti te su prepoznata kao glavni prediktor ireverzibilnog oštećenja organa.

Žene s APL antitijelima koje su imale nekoliko spontanih pobačaja mogu imati povoljniju prognozu u kasnijim trudnoćama ako se tretiraju s aspirinom i heparinom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Može li svakodnevni unos multivitamina biti potencijalna mjera zaštite od Alzheimerove bolesti?

Svaka 3 sata jedna osoba u Hrvatskoj oboli od Alzheimerove bolesti, što znači da se svake godine pojavi oko 3000 novih slučajeva bolesti. Ovaj poremećaj predstavlja najčešći oblik demencije koji zahtjeva pravodobno prepoznavanje i liječenje. Najčešći tip demencije je Alzheimerova bolest. Početnu fazu karakterizira gubitak kratkotrajnog pamćenja, nakon čega slijedi postupno oštećenje brojnih kognitivnih odnosno […]

Endokrinolog

Imam osteoporozu, opća me šalje kod endrokrinologa pa mi nije jasno. Ja sam mislila da je za to reumatolog.

Ahilova tendinopatija

Bolno stopalo – 10. dio

Diferencijalna dijagnoza Isključiti potpunu ili djelomičnu rupturu Ahilove tetive. Kao pomoć tu je, između ostalog, Thompsonov test koji se provodi s pacijentom koji leži na trbuhu. U slučaju pozitivnog testa, nije primijećeno nikakvo ili malo kretanja u gležnju; tada je pukla Ahilova tetiva. U slučaju atipične prezentacije i nejasne dijagnoze, treba razmotriti trombozu potkoljenice, puknuće […]

Kalkaneus – petna kost

Bolno stopalo – 9. dio

Tendinopatija Ahilove tetive Učestalost Ahilova tendinopatija je stanje nakon preopterećenja tetive s učestalošću od 5 – 6 posto u fizički neaktivnih osoba i 9 posto u fizički aktivnoj populaciji. U većoj su mjeri pogođeni sportaši koji se bave trčanjem na duge staze, tenisom i atletikom. Etiologija i patogeneza Trenutno nema dokaza da je Ahilova tendinopatija […]

Bolno stopalo

Bolno stopalo – 7. dio

Stopalo je složeni dio sustava za kretanje koji pomaže u stabiliziranju udarnih sila i prilagodbi na različite površine te je stalno izloženo opterećenju. Ozljeda ovog djela sustava za kretanje može biti akutna ili kronična, kao npr. u slučaju preopterećenja. Iako su poremećaji povezani sa stopalom učestali, na žalost, nisu jako veliki znanstveni dokazi za metode […]

MR

Ne mogu čučnuti, što da radim?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u koljenu – možete li mi očitati MR?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]