Arterijska hipertenzija – tihi ubojica

Arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak definirana je aktualnim smjernicama Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za hipertenziju kao krvni tlak viši od 140/90mmHg. Predstavlja jedan od najvažnijih spriječivih uzroka prijevremenog umiranja i jedan od najvećih javnozdrastvenih problema današnjice u svijetu.

Arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak definirana je aktualnim smjernicama Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za hipertenziju kao krvni tlak viši od 140/90mmHg. Predstavlja  jedan od najvažnijih spriječivih uzroka prijevremenog umiranja i jedan od najvećih javnozdrastvenih problema današnjice u svijetu. Povezanost arterijske hipertenzije i aterosklerotske bolesti srca, poznata je već dugi niz godina. Učestalost hipertenzije u Hrvatskoj podjednaka je kao i u Europskim zamljama i iznosi oko 40%. Nekoliko je uzroka ovakvoj, epidemijskoj pojavnosti bolesti. To su, prije svega, povećanje životnog vijeka ljudi, prekomjerna tjelesna masa, prekomjerni unosa kuhinjske soli u hrani i nedovoljna tjelesna aktivnost.

Sama bolest može se podjeliti na primarnu hipertenziju, koja je i najčešći oblik bolesti, a predstavlja bolest krvnih žila ljudskog organizma. Drugi oblik je sekundarna hipertenzije, koja ima uzrok izvan krvožilnog sustava i koja je prisutna u 5-10% bolesnika s hipertenzijom. Značajna razlika između ova dva oblika bolesti je u tome što je primarna hipertenzija doživotna i kronična bolest, koja zahtjeva i doživotno liječenje. Sekundarni oblik hipertenzije je izlječiv, a javlja se, prvenstveno u mlađih dobnih skupina. Poseban problem predstavljaju mladi pretili ljudi ili čak i djeca, koji već u ranoj životnoj dobi razvijaju arterijsku hipertenziju i kod kojih predstoji cjeloživotna borba sa ovom opakom bolesti.

Povišeni krvni tlak dugotrajno dovodi do oštećenja čitavog niza organa. To su prije svega ateroskleroza svih krvnih žila organizma, koja dovodi do pojave angine pektoris i infarkta miokarda, moždanog udara ili bolesti arterija nogu. Nadalje, tu je i oštećenje bubrega, zadebljanje srčanog mišića, oštećenje vida. Tek pravovremenim početkom terapijskih mjera, te striktnim održavanjem krvnog tlaka ispod vrijednosti 140/90mmHg, možemo prevenirati oštećenja ciljanih organa. Visina krvnog tlaka direktno je vezana uz očekivano trajanje života određene osobe. Poznata je studija koja je utvrdila da muškarac od 35 godina s vrijednostima krvnog tlaka 120/80 živi 20 godina dulje no njegov vršnjak s vrijednostima krvnog tlaka 150/90mmHg.

U borbi protiv hipertenzije, na raspolaganju su nam različite mjere liječenja. To su prije svega nefarmakološke mjere, koje mora provoditi svaki hipertoničar, a sastoje se od redukcije tjelesne mase kod pretilih bolesnika, umjerena tjelesna aktivnost i dijeta sa smanjenim unosom kuhinjske soli. Ipak, u većine hipertoničara, ovakve mjere neće biti dovoljne, te je potrebna terapija lijekovima. U težim stupnjevima hipertenzije to može znaćiti i nekoliko različitih lijekova istovremeno ili kroz 24 sata.

Poražavajuća je činjenica to što se, unatoč vrlo potentnim lijekovima, uspješno liječi tek 30tak % hipertoničara. Uzrok tome je što je hipertenzija bolest koja ne boli, te radi štetu „polako i u tišini“. Stoga veliki broj bolesnika nije ni svjestan postojanja bolesti. Drugi dio bolesnika je svjestan postojanja bolesti, ali nije zainteresiran za liječenje „nečega što ne boli“. No, kad šteta jednom nastane, povratka u puno zdravlje više nema. Zbog svega spomenutog, neobično je važno pravovremeno prepoznati početak bolesti i pridržavati se mjera liječenja predloženih od strane obiteljskog liječnika. U slučaju težih oblika hipertenzije, svakako će biti potrebna i pomoć liječnika specijaliziranih za liječenje ove bolesti: nefrologa ili kardiologa.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterije

Pulsiranje arterija – je li ovo normalno?

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje