Hiperlipidemije su skupina poremećaja koje karakterizira suvišak masnoća u krvi. Masnoće u krvi koje mogu biti povišene su kolesterol i trigliceridi, a dolaze u formi lipoproteina. Same masnoće su netopljive u vodi, pa se u krvi transportiraju u proteinskim kapsulama (lipoproteini).

Hiperlipidemije su skupina poremećaja koje karakterizira suvišak masnoća u krvi. Masnoće u krvi koje mogu biti povišene su kolesterol i trigliceridi, a dolaze u formi lipoproteina. Same masnoće su netopljive u vodi, pa se u krvi transportiraju u proteinskim kapsulama (lipoproteini). Veličina kapsule određuje gustoću lipoproteina, po čemu ih onda možemo razlikovati, a to također određuje i njihov utjecaj na metabolizam, pa samim time i na zdravlje. Postoje lipoproteini vrlo male gustoće (VLDL), lipoproteini male gustoće (LDL), lipoproteini srednje gustoće (IDL), kao i lipoproteini visoke gustoće (HDL). Također se u krvi nalaze i hilomikroni, a to su lipoproteinske čestice koje sadrže najviši udio triglicerida, a služe kao transport masnoća iz probavnog sustava u ostale dijelove tijela.

Sve vrste hiperlipoproteinemija imaju štetan učinak na zdravlje, i važan su faktor rizika za razvoj ateroskleroze i bolesti srca i krvnih žila. Iznimka je HDL, čija razina je obrnuto proporcionalna riziku za razvoj ovih bolesti.
Hiperlipidemije mogu biti uzrokovane genetskim faktorima kao i stečenim faktorima kod sekundarne hiperlipemije. Genetski uzrokovane hipelipemije se dijele u šest grupa, ovisno o tome koja vrsta lipoproteina se nalazi povišena u plazmi. Kod većine tih poremećaja postoji jasno određen defekt u metabolizmu, odnosno ispad točno određenog enzima zbog čega dolazi do porasta određene vrste lipoproteina u plazmi. Od sekundarnih uzroka najčešći su neke bolesti, uzimanje lijekova i prehrambeni faktori rizika. Bolesti koje su povezane sa povećanim rizikom od razvoja hiperlipemija su šećerna bolest, hipotiroidizam kao i neki oblici zatajenja bubrega. Lijekovi koji imaju utjecaja na razvoj ovih poremećaja su kontracepcijske pilule, hormoni (estrogeni i kortikosteroidi), te određeni diuretici i beta -blokatori.
Prehrambeni faktori rizika su unos masti u prehrani veći od 40% ukupnih kalorija, unos zasićenih masti u prehrani veći od 10% ukupnih kalorija, unos kolesterola veći od 300 mg dnevno, kroničan pretjeran unos alkohola i povećana tjelesna težina.
Sam poremećaj nema nikakvih simptoma, i zato dugo vremena može ostati neprepoznat. Zbog toga je za postavljanje dijagnoze potrebno napraviti laboratorijsku obradu kako bi se utvrdile razine lipida u krvi.

Normalne vrijednosti u serumu su:

Ukupni kolesterol <5,0 mmol/l

HDL kolesterol m>1,0 mmol/l

                         ž>1,2 mmol/l

LDL kolesterol <3,0 mmol/l

trigliceridi <1,7 mmol/l
 
Kod bolesnika sa dokazanom koronarnom bolesti, preboljelim srčanim infarktom ili moždanim udarom te sa šećernom bolesti serumske koncentracije trebaju biti još i niže:

Ukupni kolesterol <4,5 (4,0) mmol/l

LDL kolesterol <2,5 (2,0) mmol/l

Ukoliko su vrijednosti povišene potrebno je liječenje, čiji je cilj smanjenje lipida u krvi, a samim time i smanjenje rizika od razvoja ateroskleroze i njenih komplikacija (kardiovaskularnih bolesti). U liječenju je važno promijeniti prehrambene navike. Kod osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu, preporučuje se smanjenje na idealnu tjelesnu težinu. Najvažnije je pri tome smanjiti unos ukupnih kalorija, kao i kolesterola i zasićenih masnoća. Stupanj ograničenja u prehrani proporcionalan je težini hiperlipemije. Ako promena prehrambenih navika ne dovede do normalizacije laboratorijskih nalaza potrebno je započeti sa medikamentoznom terapijom.
U medikamentoznoj terapiji glavno mjesto danas zauzimaju statini te fribrati, a ponekad i rezini i niacin.

Najčešće upotrebljavani i najbolje ispitani lijekovi u liječenju hiperlipidemija su statini. To su lijekovi koji blokiraju važan enzim u metabolizmu kolesterola, hidroksimetilglutaril-koenzim A-reduktazu (HMG-CoA), a što za posljedicu ima snažno smanjenje ukupnog i LDL-kolesterola te, u manjoj mjeri, i razine triglicerida. Osobito je važno naglasiti da osim sniženja razine kolesterola statini imaju i druge pozitivne učinke kao što su antioksidativni i protuupalni učinci te učinak na stabilizaciju aterosklerotskog plaka. Statini su sigurni i jednostavni za primjenu. Nuspojave su rijetke i ovisne o dozi i istovremenom uzimanju drugih lijekova, osobito fibrata ili niacina. Najčešće su to osjećaj nadutosti i slični poremećaji probave, a u vrlo rijetkim slučajevima i prolazni porast jetrenih enzima te oštećenje mišića (rabdomioliza).
U svakom slučaju, prije uvođenja ovih lijekova potrebno je učiniti laboratorijske pretrage kojima ćemo utvrditi funkciju jetre i mišića. Na hrvatskom tržištu dostupni su brojni statini (atorvastatin, simvastatin, fluvastatin, rosuvastatin).

Danas se u primarnoj prevenciji najviše propisuje rosuvastatin, koji ima brz početak djelovanja te brzo spušta razinu kolesterola i nešto manje triglicerida u krvi, ali ga ne bi smjeli uzimati bolesnici sa oštećenjem bubrežne funkcije.
Kod takvih bolesnika, kao i u sekundarnoj prevenciji (nakon infarkta ili moždanog udara) se danas najviše propisuje atorvastatin.
U Hrvatskoj je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje propisao smjernice za propisivanje medikamentozne terapije, a one su:

1. za sekundarnu prevenciju u bolesnika koji su preboljeli infarkt miokarda, ishemični cerebralni infarkt, tranzitornu ishemičnu ataku, ultrazvučno dokazani plak na karotidi ili ultrazvučno dokazanu perifernu arterijsku okluzivnu bolest ili boluju od koronarne bolesti dokazane koronarografijom ili testom opterećenja te za bolesnike koji boluju od šećerne bolesti uz vrijednosti ukupnog kolesterola iznad 5 mmol/L.
2. u primarnoj prevenciji u bolesnika kojima je, nakon tromjesečnog pridržavanja dijete, vrijednost ukupnog kolesterola iznad 7 mmol/L i to u dva laboratorijska nalaza u razmaku od tri mjeseca; primarna prevencija bolesnika može se započeti u bolesnika mlađih od 70 godina.

Fibrati su lijekovi koji se upotrebljavaju u liječenju kombiniranih hiperlipidemija ili izolirane povišene vrijednosti triglicerida i to kada je razina triglicerida između 5 i 10 mmol/L. Jednostavni su za upotrebu i s malo nuspojava. Najvažnije je naglasiti da je potreban poseban oprez i liječnički nadzor kod kombiniranja fibrata sa statinima jer navedena kombinacija povećava opasnost od oštećenja mišića (rabdomiolize) te je treba izbjegavati.

Rezini su lijekovi koji svojim učinkom na vezanje žučnih kiselina u tankom crijevu smanjuju apsorpciju masti i razinu LDL-kolesterola.

Niacin (nikotinska kiselina) je lijek koji se pojavio u početku liječenja hiperlipidemija pa je ustupio svoje mjesto statinima, a sada se ponovno vraća zbog učinka na porast korisnog HDL-kolesterola. Rezini i niacin u Hrvatskoj se upotrebljavaju puno rjeđe u odnosu na statine i fibrate.

Liječenje hiperlipidemija je uspješno samo ako se pravilna dijeta kombinira s ispravnim lijekom i tada su učinci liječenja najbolji. Jedno od češće postavljanih pitanja je pitanje trajanja terapije. Za bolesnike koji imaju razvijenu kardiovaskularnu bolest (npr. koronarnu bolest) je da se lijek treba uzimati doživotno, jer je uzimanje lijeka za smanjene razine lipida dokazano korisno za bolesnika i utječe na očekivano trajanje njihova života. Odgovor za bolesnike koji liječe hiperlipidemiju u svrhu primarne prevencije nije jednoznačan i moguće je da u slučaju potpune promjene životnih i prehrambenih navika dođe do sniženja razine lipida koju je moguće održavati dijetom, u protivnom, kao i u slučaju nasljednih hiperlipidemija, lijek je također potrebno uzimati doživotno.