Sindromi prenaprezanja sustava za kretanje – 2. dio

Dijagnoza sindroma prenaprezanja sustava za kretanje postavlja se prvenstveno na temelju pažljivog kliničkog pregleda koji započinje detaljnim uzimanjem anamnestičkih podataka, a nastavlja se ispitivanjem opsega pokreta te izvođenjem specifičnih testova za određeni bolni sindrom na koji se tijekom pregleda posumnja.

Podjela, nazivi i najčešći sindromi prenaprezanja

U izuzetno velikom broju sindroma prenaprezanja sustava za kretanje njihovi nazivi mogu se definirati s obzirom na:

  • dominantni patohistološki supstrat (ovisno da li se u podlozi njihova nastanka nalazi upalni ili degenerativni proces govorit će se o tendinitisu – tj. upali tetive, entezitisu – upala enteza, mjesta gdje se tetiva pripaja na kost te s druge strane o tendinopatiji ili entezopatiji ukoliko se u podlozi nalazi degenerativni proces.),
  • anatomsku strukturu koju dominantno zahvaćaju (npr. plantarni fascitis, epicondylitis humeri) te
  • sportsku disciplinu u kojoj se prvenstveno pojavljuju (npr.teniski i golferski lakat, veslačka podlaktica, skakačko koljeno, itd…)

Moguća je i njihova podjela prema uzroku nastanka, karakterističnim simptomima (škljocavi prst) kao i prema imenu autora koji ih je prvi opisao (npr. DeQuervainova bolest)

Neki od najčešćih sindroma prenaprezanja s kojima se može susresti u svakodnevnoj praksi su:

  • na gornjim ekstremitetima – impingement sindrom ramena (sindrom sraza ramena), epikondilitisi lakta (medijalni i lateralni ili golferski i teniski lakat), rukometaški lakat (little league elbow), kao i škljocavi prst ili trigger finger te
  • na donjim ekstremitetima: sindrom bolne prepone, prednja koljenska bol, sindrom trenja traktusa iliotibijalisa, sindromi prenaprezanja Ahilove tetive, plantarni fascitis, kao i prijelomi zamora

Dijagnoza

Dijagnoza sindroma prenaprezanja sustava za kretanje postavlja se prvenstveno na temelju pažljivog kliničkog pregleda koji započinje detaljnim uzimanjem anamnestičkih podataka, a nastavlja se ispitivanjem opsega pokreta te izvođenjem specifičnih testova za određeni bolni sindrom na koji se tijekom pregleda posumnja.

Ukoliko se samim kliničkim pregledom ne može sa sigurnošću izdiferencirati jasna dijagnoza postupak se može dopuniti i drugim metodama. To su:

  • radiološke pretrage (prikazuju se kalcificirajuće promjene, omogućuju diferencijalno dijagnostičko  razlučivanje od tumorskih promjena, upalnih stanja.),
  • ultrazvuk (sa sigurnošću prikazuje rupture tetiva, tendinitise, burzitise, rupture mišića),
  • CT, MR, scintigrafija (najkorisnija u ranoj dijagnostici prijeloma zamora, ali i najdetaljniji pregled i uvid u stanje zglobnih struktura, kao i mišića koji djeluju na određeni zglob).

Kada sve prethodne metode ne pokažu sigurne rezultate artroskopija koja predstavlja i dijagnostičku metodu i metodu liječenja.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Artritis

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Bol

Može li uzrok ovome biti post-COVID?

Bol

Jaka glavobolja – molim Vaš savjet

Akutna bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u koljenu – možete li mi očitati MR?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 6. dio

Liječenje.  S obzirom da je velika većina hemangioma bez simptoma, tada je liječenje nepotrebno kod većine osoba s hemangiomom. Liječenje je potrebno kod neuroloških poremećaja ili jake boli. Mali i stabilni hemangiomi ne zahtijevaju operaciju samo kontrolne preglede. MR kontrolni pregled može pokazati je li se hemangiom povećao i pritišće li na okolne strukture. U […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 5. dio

Dijagnoza bolesti. Kao i kod drugih bolesti i stanja u mišićno – koštanom sustavu prvo je potrebno uzeti anamnezu bolesnika. Razgovor između liječnika i bolesnika se uvijek fokusira na simptome koje bolesnik ima, a učestala pitanja koja nam mogu pomoći u postavljanju dijagnoze su: Nakon anamneze slijedi pregled bolesnika, dakle testovi za određeni dio mišićno […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 4. dio

Simptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – što bi to moglo biti?