Liječenje oboljelih od demencije

S porastom životne dobi raste prevalencija demencije. Smatra se da je nekim oblikom demencije zahvaćeno 10% osoba u dobi od 65 godina. U čak oko 60 – 70 % svih slučajeva demencije, uzrokom demencije smatra se Alzheimerova bolest. Učestalost obolijevanja od Alzheimerove bolesti povećava se starenjem, pa se tako moždane promjene do kojih dolazi normalnim starenjem smatraju faktorom rizika za nastanak Alzheimerove bolesti.

Demencija je sindrom uzrokovan bolešću mozga, obično progresivnog tijeka, u kojem dolazi do višestrukih oštećenja viših kortikalnih funkcija (pamćenje, mišljenje, orijentacija, shvaćanje, računanje, sposobnost učenja, jezik, rasuđivanje), uz često prisutne poremećaje u ponašanju i psihičke simptome, a što dovodi postupno do sve lošijeg samostalnog funkcioniranja bolesnika u svakodnevnim životnim aktivnostima i naposljetku potpune ovisnosti o tuđoj pomoći.
S porastom životne dobi raste prevalencija demencije. Smatra se da je nekim oblikom demencije zahvaćeno 10% osoba u dobi od 65 godina. U čak oko 60 – 70 % svih slučajeva demencije, uzrokom demencije smatra se Alzheimerova bolest. Učestalost obolijevanja od Alzheimerove bolesti povećava se starenjem, pa se tako moždane promjene do kojih dolazi normalnim starenjem smatraju faktorom rizika za nastanak Alzheimerove bolesti. Farmakološko liječenje kognitivnih oštećenja i poremećaja ponašanja kod Alzheimerove bolesti je simptomatsko, a provodi se inhibitorima acetilkolinesteraze među koje ubrajamo: donepezil, rivastigmin, galantamin i blokatorom N – metil – D – aspartat receptora čiji je predstavnik memantin. Ranije se u liječenju koristio i takrin koji spada u skupinu inhibitora acetilkolinesteraze, ali se više ne upotrebljava radi hepatotoksičnosti.
Kod pojave psihičkih simptoma indicirani su psihofarmaci: anksiolitici, antidepresivi, antipsihotici, hipnotici, a izuzetno korisnim su se pokazale nefarmakološke metode liječenja koje obuhvaćaju okupacionu, kognitivno – bihevioralnu, multisenzornu terapiju.
Liječenjem se postiže usporavanje tijeka bolesti, omogućava pravodobna intervencija u kriznim stanjima, vodi kontrola o čimbenicima rizika kao što su visoki tlak, debljina, dijabetes, pušenje.
U liječenje treba biti uključena obitelj, posebice član obitelji koji vodi najveću brigu o bolesniku. Obitelj je često suočena sa proživljavanjem boli i patnje, depresivnošću i tjeskobom te neznanjem o bolesti i načinima suočavanja sa istom. Stanje bolesnika ne ovisi samo o njemu samom nego i o načinu ophođenja članova obitelji prema njemu. Stres članova obitelji može potaknuti pojavu ili relaps poremećaja u ponašanju i psihičkih simptoma kod bolesnika. Odnos između bolesnika i članova obitelji determinira duljinu ostanka oboljelog u vlastitom domu. Zato obitelj treba uključiti u edukaciju o bolesti i pružiti joj podršku kako bi se osnažena što bolje nosila s bolešću. Istodobna prisutnost tjelesnih poremećaja kod bolesnika može značiti dodatnu poteškoću, a pristup bolesniku treba biti usmjeren na osobu i situaciju te problem.
Liječenje može zaustaviti ili usporiti gubitak neovisnosti, inicijative i sudjelovanja u društvenim aktivnostima te poboljšati kvalitetu života oboljelog i njegove obitelji. Potrebno je poticati aktivnosti koje oboljeli voli, a posebno redovitu socijalizaciju. Hospitalizacija radi potrebne zdravstvene intervencije trebala bi biti što kraća, a bolesnik nakon hospitalizacije adekvatno zbrinut. Bolesniku i njegovoj obitelji treba osigurati kontinuiranu pomoć s ciljem smanjenja broja hospitalizacija i institucionalizacija, dakle što duljeg zadržavanja oboljelog u svome domu te posljedično smanjenja osobnog i društvenog troška.
U ovisnosti o trenutnim zdravstvenim i socijalnim potrebama bolesnika potrebno je na raspolaganju imati odgovarajuće zdravstvene i socijalne usluge poput educiranih njegovatelja, dnevnih bolnica, dnevnih boravaka, savjetovališta, gerontoloških centara ili specijaliziranih domova, bolničkih odjela i organiziranih  odjela palijativne skrbi.
Svrha liječenja je pružiti osobi koja boluje od Alzheimerove bolesti ili drugih demencija i njegovoj obitelji osjećaj poštovanja, sigurnosti, razumijevanja, destigmatizacije i resocijalizacije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Mentalni poremećaj

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Hijaluronska kiselina

Je li sigurno uzimati hijaluronsku kiselinu u obliku tableta?

Koronarna

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Pomoć

Terapija – pomoć

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]