Orašasti plodovi u prehrani i smanjenje rizika od koronarne bolesti srca

Koronarna bolest jedna je od najčešćih bolesti srca. Rezultati brojnih studija pokazuju da je koronarna bolest srca s više od 40% letalnih događaja, a očekuje se da će biti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu do kraja 2020. godine…

Koronarna bolest jedna je od najčešćih bolesti srca. Rezultati brojnih studija pokazuju da je koronarna bolest srca s više od 40% letalnih događaja, a očekuje se da će biti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu do kraja 2020. godine. Provedena su brojna istraživanja o čimbenicima rizika za koronarnu bolest srca. Na dob, spol i genske čimbenike ne možemo utjecati, a ostali čimbenici rizika su promjenljive naravi. Multipli čimbenici rizika kao što su pretilost, pušenje cigareta, tjelesna neaktivnost, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest i nepravilna prehrana povećavaju rizik od srčanožilnih bolesti. U promjenljive čimbenike rizika spada i nepravilna prehrana. Rezultati brojnih epidemioloških studija pokazuju smanjenje rizika od koronarne bolesti srca uz zdravu prehranu. Dobro je poznata mediteranska dijeta i njezini korisni učinci na smanjenje rizika od srčanožilnih bolesti.

Orašasti plodovi su važan sastavni dio mediteranske prehrane. Često se postavlja pitanje jesu li orašasti plodovi korisni u prehrani i čuvaju li oni zdravlje srca? Odgovor na ovo pitanje dali su nam rezultati meta-analize 14 studija. Dvanaest studija provedeno je u SAD-u, a dvije studije su provedene u Španjolskoj. U 14 studija koje su analizirane bilo je uključeno 6.302 ispitanika, a vrijeme praćenja bilo je od pet do dvadeset i šest godina, prosječno deset godina. Rezultati meta-analize pokazuju utjecaj konzumiranja orašastih plodova na rizik od nastanka koronarne bolesti srca. Nakon provedene meta-analize svih 14 studija dobiveni su vrlo korisni i obećavajući rezultati. Statistička analiza podataka pokazuje smanjenje relativnog rizika od nastanka koronarne bolesti srca u ispitanika koji su konzumirali orašaste plodove. Ustanovljeno je za 10% smanjenje rizika od koronarne bolesti srca u ispitanika koji su konzumirali tjedno jedan obrok orašastih plodova. Prilikom analize podskupina ispitanika rezultati pokazuju da povećanje količine orašastih plodova u prehrani dovodi do većeg smanjenja relativnog rizika od koronarne bolesti srca. Orašasti plodovi imaju visoki sadržaj omega-3 masnih kiselina, a također i jednostruko nezasićenih masnih kiselina i višestruko nezasićenih masnih kiseline i zbog toga imaju zaštinu ulogu i smanjuju rizik od srčanožilnih bolesti. Uz ograničenja meta-analize zbog heterogenosti ispitivanih skupina, razlike u vremenu praćenja ispitanika, razlike u broju ispitanika pojedinih studija ipak rezultati ove meta-analize pokazuju korisne i zaštitne učinke orašastih plodova u našoj prehrani. Stoga preporučamo orašaste plodove u našoj pravilnoj i zdravoj prehrani. Rezultati istraživanja sugeriraju da povećanje konzumiranja orašastih plodova ima snažan zaštitni učinak na rizik od koronarne bolesti srca. Dobro bi nam došle buduće studije o konzumiranju orašastih plodova i njhovim učincima na rizik od koronarne bolesti srca. Buduće studije trebalo bi provesti u više zemalja Europe, Azije, Afrike i Južne Amerike sa znatno većim brojem ispitanika. Za sada možemo pratiti rezultate istraživanja samo iz SAD i  Španjolske.

U zaključku, orašasti plodovi u našoj prehrani imaju zaštini učinak i smanjuju rizik od koronarne bolesti srca. Meta-analiza 14 studija pokazuje korisnost orašastih plodova u prehrani u smanjenju rizika od koronarne bolesti srca za 10% u dugoročnom praćenju ispitanika.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Prehrana

Prehrana u trudnoći

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Natrijev glutamat

Omraženi natrijev glutamat kao potencijalno rješenje velikog javnozdravstvenog problema

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da opasno pretjerujemo s unosom soli u hrani i da prosječno globalno gledano svakodnevno unosimo dvostruko više soli nego što se preporuča. Visoki unos  soli značajno povećava rizik od kroničnih bolesti poput srčanog i moždanog udara, a procjenjuje se da kada bi države intervenirale, da bi se moglo do 2030. godine […]

Jaja

Zašto su danas jaja blagotvorna za zdravlje, a sutra možda neće biti?

Poznato je kako istraživanja o utjecaju hrane ili prehrane na zdravlje mogu dati oprečne rezultate. Primjerice, određena su istraživanja pokazala kako jaja djeluju blagotvorno na zdravlje djelujući povoljno na zdravlje srca, dok su neka istraživanja pokazala kako jaja u prehrani mogu biti štetna povećavajući rizik od bolesti srca i krvnih žila. Razlog oprečnih rezultata leži […]

Prehrana

Operirao sam slijepo crijevo

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]