Tjelesna aktivnost i koronarna bolest srca

Tjelesna aktivnost smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Rezultati brojnih ispitivanja pokazuju da svakodnevna umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od 30 minuta smanjuje rizik za nastanak koronarne bolesti srca.

Svakodnevna lagana do umjerena tjelesna aktivnost preporučuje za primarnu i sekundarnu prevenciju koronarne bolesti srca.

Poznato je da su višestruki korisni učinci redovite tjelesne aktivnosti. Jedan od njih je smanjenje prekomjerne tjelesne težine i održavanje poželjne tjelesne težine. U korisne učinke redovite tjelesne aktivnosti spada i smanjenje masnoće u krvi i to ukupnog i LDL kolesterola i povećanje zaštitnog HDL kolesterola. Literaturni podaci pokazuju da smanjenje LDL kolesterola za 1% smanjuje rizik za koronarnu bolest srca za 1%, a povećanje zaštitnog HDL kolesterola za 1% smanjuje rizik za koronarnu bolest srca za 3%. Tjelesnom aktivnošću možemo bolje regulirati razinu glukoze u krvi, a možemo i sniziti povišeni sistolički krvni tlak za otprilike 4-9 mmHg. Također tjelesna aktivnost ima pozitivne učinke na emocionalni profil koronarnih bolesnika, a očituje se u povećanju samopouzdanja i radosti i u smanjenju straha, depresije i agresivnosti. Pozitivne promjene u emocionalnom profilu osobe uvjetuju i pozitivne promjene u ponašanju i  promjene u reakcijama na stresne situacije.

Oblici tjelesne aktivnosti su tjelovježba, hodanje ili trčanje, trening na biciklergometru ili na pokretnoj traci, vožnja bicikla u prirodi, plivanje i brojne rekreacijske športske aktivnosti.

Težina i trajanje tjelesnih aktivnosti kod bolesnika s koronarnom bolešću srca potrebno je prilagoditi prema rezultatima testa opterećenja tj. ergometrije. Ergometrijom se utvrđuje opterećenje koje bolesnik podnosi izraženo u (Watt/min), u (kpm/min) i u metaboličkom ekvivalentu potrošnje kisikia (MET). Također se određuje maksimalna potrošnja kisika (ml/min), maksimalni krvni tlak i maksimalna frekvencija srca. Temeljem ergometrije liječnik daje savjete bolesniku o težini, oblicima,  intenzitetu i trajanju tjelesne aktivnosti. Na taj način određuje se tjelesna aktivnost  koja je najpovoljnija za zdravstveno stanje bolesnika, dob, kondiciju i eventualne pridružene bolesti koronarnog bolesnika.

Preporuke o tjelesnoj aktivnosti dobiju koronarni bolesnici koji su liječeni u bolnici radi akutnog infarkta miokarda, angine pektoris ili radi operacije srca i bolesnici koji su bili na rehabilitaciji u Krapinskim Toplicama ili u Opatiji. Bolesnici koji nisu liječeni u bolnici mogu dobiti savjete o tjelesnoj aktivnosti od svog kardiologa i od liječnika opće medicine.

Za sve oblike tjelesne aktivnosti vrlo je važno zagrijavanje na početku vježbanja u trajanju od 5-10 minuta kao i hlađenje ili odmor na kraju vježbanja također u trajanju 5-10 minuta.

U svih oblika tjelesne aktivnosti potrebno je izbjegavati statička opterećenja jer kod njih dolazi do naglog povećanja krvnog tlaka i srčane frekvencije.

Redovita tjelesna aktivnost koronarnih bolesnika dovodi do poboljšanja funkcije kardiovaskularnog sustava, do bolje tolerancije napora i do poboljšanja kvalitete života.

Na kraju želim posebno naglasiti da redovita tjelesna aktivnost zbog lakoće i mogućnosti izvođenja zaslužuje biti na prvom mjestu uspješnih način za prevladavanje svakodnevnih stresnih situacija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hematom u trudnoći

Imala sam hematom na početku trudnoće, isti je uspješno saniran. Zanima me smijem li se nastaviti baviti tjelesnim aktivnostima?

Dijabetes

Ravnoteža na tanjuru

Prehrana kod dijabetesa, uz samu medicinsku terapiju, je ključan kotačić održavanja ravnoteže u organizmu. Prehrana i medicinska terapija neodvojivo su povezane na putu liječenja dijabetesa. Ukoliko obroci na našem tanjuru nisu izbalansirani, to će se zasigurno dugoročno odraziti i na ravnotežu u životu i zdravlju. Prehranom možemo utjecati i na prevenciju pojave bolesti kao što […]

Alkohol

Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (2. dio)

Situacije u kojima smo direktno izloženi ili svjedočimo traumatskim događajima ili životnoj ugroženosti, na različite načine utječu na svakoga od nas. Ponekad je moguće posve uspješno nadvladati doživljeni stres kako bismo smanjili njegove negativne učinke na zdravlje i ponašanje. No, postoje slučajevi kada osoba može proživljavati klinički značajan distres ili psihičke smetnje koje se mogu […]

Ehokardiografija

Prirođene srčane bolesti kod odraslih i tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost je važan čimbenik u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Prema preporukama Europskog kardiološkog društva u prevenciji kardiovaskularnih bolesti preporučuje se minimalno 150 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti. Kod većine bolesnika s prirođenom srčanom bolešću tjelesna aktivnost je sigurna.  U slučajevima već prisutne kardiovaskularne bolesti, pa tako i one koja je prirođena, intenzivna tjelesna aktivnost, osobito […]

COVID-19

Tjelesna aktivnost u okolnostima covid-19 pandemije

Tjelesnu aktivnost i u ovakvim ograničenim mogućnostima treba uvijek poticati. U ovakvim okolnostima uvijek je bolja aktivnost na otvorenom, u prirodi.

Tjelesna aktivnost

Kada mogu nastaviti s normalnom tjeselsnom aktivnošću nakon operacije varikokele?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]