Panični napadaji i poremećaj

Panični poremećaj je poremećaj u ponašanju koji se karakterizira periodičnim i iznenadnim paničnim napadajima…

Panični poremećaj je poremećaj u ponašanju koji se karakterizira periodičnim i iznenadnim paničnim napadajima (napadaji anksioznosti).

Osnovni simptom je intenzivni napadaj straha ili nelagode s naglim početkom, praćen osjećajem nadolazeće  propasti  i životne ugroženosti, uz prisutnost najmanje četiri somatska simptoma. Somatski simptomi koji prate napadaje panike su osjećaj gušenja ili nedostatka zraka, ubrzani rad srca, drhtanje tijela, bol ili pritisak u prsima, vrtoglavica, znojenje, mučnina ili nelagoda u trbuhu, fenomen derealizacije  (osjećaj nestvarnosti, čudnovatosti ili otuđenja od okoline), depersonalizacija (osjećaj da se osoba  promijenila), strah od ludila ili gubitka kontrole, strah od smrti, osjećaj umrtvljenosti te navale hladnoće ili topline.

Napadaj započinje veoma brzo te dostiže vrhunac kroz desetak minuta, nakon čega se simptomi povlače. Takvo rapidno povlačenje simptoma liječniku može veoma otežati postavljanje dijagnoze, uzevši u obzir činjenicu da osobe koje pate od paničnog poremećaja često traže pomoć zbog uvjerenja da boluju od teže bolesti srca, pluća ili mozga, a veliki postotak njih razvije i simptome teške depresije).  Također su prisutni i konstantni strah i iščekivanje sljedećeg napadaja (tzv. anticipirajuća anksioznost). Napadaji se mogu javiti iz čistoga mira, ali su češći nakon konzumiranja alkohola, kofeina ili droga. Bitno je obilježje da povratni napadaji panike nisu ograničeni ni na koju priliku i sklop okolnosti te su nepredvidljivi. Panični napadaji u velikoj mjeri i vrlo bitno smanjuju kvalitetu života samog pacijenta i obitelji.

Uzrok paničnih napadaja je nepoznat. Postoji više raznih teorija o nastanku paničnih poremećaja (biologijske, psihodinamske i bihevioralne teorije). U nastanku paničnog poremećaja važan je poremećaj serotoninskog sustava. Ponekad razni životni događaji mogu biti uzrok pojavnosti napadaja, kao što su gubitak bliske osobe, odvajanje od roditelja, smrt jednog od roditelja rano u djetetovu životu, razvod braka ili gubitak zaposlenja. Poremećaj se češće javlja kod mlađih osoba (obično započinje u dobi između dvadesete i četrdesete godine života) te zahvaća 2 do 3 puta češće žene u odnosu na muškarce. Osobe koje pate od paničnog poremećaja izložene su većem riziku od srčanog udara i srčanih bolesti.

Liječenje paničnih poremećaja je kompleksno – primjenjuju se kombinacija farmakoterapije, psihoterapije (kognitivno bihevioralne terapije) i obiteljske terapije. U terapijskom procesu je vrlo važna uloga obiteljskog liječnika u prepoznavanju i liječenju poremećaja i pravodobnog upućivanja pacijenta specijalisti psihijatru. Terapija se prilagođava svakom pojedincu ponaosob. U farmakoterapiji se koristi kombinacija anksiolitika i antidepresiva. Od antidepresiva najučinkovitiji su, pa se tako i najčešće ordiniraju, tzv. selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, a od anksiolitika benzodiazepini ( npr. kombinacija antidepresiva sertralina i benzodiazepina iz skupine anksiolitika alprazolama ). Doza je prilagođena kliničkoj slici. Važno je liječenje provoditi dovoljno dugo radi prevencije ponovnih napadaja. Liječenje u prosjeku traje oko godinu dana. U terapiji se korisne i vježbe pravilnog disanja, vježbe relaksacije a korisna je i umjerena fizička aktivnost, uz izbjegavanje kave i pušenja.

Psihoterapija može pomoći da se promijeni način mišljenja uslijed kojeg dolazi do pojave simptoma paničnih napadaja ili ponašanja te se tako može spriječiti pogoršanje bolesti.

Pravilnim liječenjem panični poremećaj može biti uspješno savladan. Vrlo je važno slušati savjete liječnika i redovito svakodnevno uzimati propisanu terapiju.

Unatoč efikasnosti farmakološkog tretmana panični poremećaj je za značajni broj oboljelih kronični hendikepirajući poremećaj sa visokom stopom relapsa i refraktornosti, te 20 – 40% pacijenta sa standardnim liječenjem nastavlja ispoljavati rekurentne panične atake uz značajnu razinu funkcionalne onesposobljenosti.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Antidepresivi

Razumijevanje depresija – 1. dio

Depresija predstavlja vrlo složen sindrom. Pokušaji da što bolje razumijemo na koji način ona utječe na naš mozak može dovesti do razvoja personaliziranog i učinkovitog pristupa liječenju. Otsuka America Pharmaceutical objavila je interesantan članak o tome kako se mijenja naše razumijevanje depresije. Dijagnostički kriteriji za depresiju ponekad mogu djelovati zbunjujuće jer različite osobe mogu opisivati […]

Anksiozni poremećaj

Imam strah i loše se osjećam kada je velik broj ljudi oko mene. Koji je naziv tog poremećaja i kako se toga riješiti?

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Bol u glavi

Hipohondrija i bol u glavi

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]