Urtikarija i kako je liječiti

Urtikarija ili koprivnjača je monomorfna dermatoza karakterizirana urtikama, uzdignutim, eritematoznim ili blijedim morfama različite veličine i oblika, koje na pritisak nestaju, a subjektivno su popraćene intenzivnim svrbežom...

Urtikarija ili koprivnjača je monomorfna dermatoza karakterizirana urtikama, uzdignutim, eritematoznim ili blijedim morfama različite veličine i oblika, koje na pritisak nestaju, a subjektivno su popraćene intenzivnim svrbežom. Pojedinačna morfa traje do 24 h. Ako urtika traje duže od 24 h tada se ne radi o klasičnoj urtikariji, nego o upali malih krvnih žila, o urticaria vasculitis.

Unatoč velikom napretku eksperimentalne dermatologije, ova bolest predstavlja veliki problem kako za liječnike, tako i za bolesnike! 15-23% ljudi jednom u životu dobije urtikariju. 25% urtikarija je kroničnog karaktera (0.1-3% populacije), a preko 75% kroničnih urtikarija je idiopatske etiologije (nije poznat uzrok).

Urtikarija ima značajan utjecaj na kvalitetu života. Oboljeli od urtikarije imaju ograničenost normalnih dnevnih aktivnosti, spavanja, kretanja i energije. Povećana je društvena izolacija, često imaju emocionalne poremećaje. Kvaliteta života narušena je slično kao i kod srčanog bolesnika!

Prema trajanju urtikarija se dijeli na akutnu koja traje od nekoliko sati do 6 tjedana i kroničnu koja je prisutna barem 6 tjedana. Kronična urtikarija može trajati i do 10 godina. Akutna urtikarija je alergijskog ili nealergijskog porijekla, a kronična obično nije alergijskog porijekla. Kada uzrok kronične urtikarije nije poznat naziva se  kronična spontana urtikarija.

Mogući mehanizmi nastanka urtikarije su imunološki (izazvana antigenima kao što su hrana, lijekovi, ubodi insekata ili autoimunim bolestima kao što su SLE, reumatska groznica)), infektivni (virusne, bakterijske, gljivične i parazitarne bolesti), pseudoalregijski (posredovana lijekovima ili hranom) i ostali (različite internističke bolesti npr. sarkoidoza ili tumori).Na nastanak urtikarije mogu utjecati i različiti psihosocijalni čimbenici (stres, depresija) i hormonalni poremećaji (bolesti štitnjače), pa i trudnoća.

Urtikarija koja se sve češće javlja u općoj populaciji je fizikalna urtikarija u koju spadaju dermografizam, urtikarija na pritisak, kolinergična urtikarija, urtikarija zbog napora, solarna urtikarija, urtikarija na hladnoću, toplinu, vibracije, vodu (hladnu i toplu).

Postavljanje dijagnoze urtikarije uključuje anamnezu, kliničku sliku, hematološku i biokemijsku obradu, mikrobiološku obradu (uključujući i Helicobacter pylori), imunološku obradu, endokrinološku obradu, in vivo alergološke testove (ubodni (prick), ogrebni (scratch)), ukupni i specifični IgE, CAST-ELISA.

Klinički promjene mogu nastati pojedinačno ili generalizirano po koži trupa, glave i ekstremiteta, a mogu biti različite veličine i oblika (svijetlocrvene-urtica rubra ili bjelkaste boje-urtica alba, porcelanea). Nakon regresije urtika, koja obično nastupi u roku od 24 sata, koža ostaje nepromijenjena, uz subjektivni osjećaj svrbeža. U slučaju pridruženog angioedema nađe se otok vjeđa, usana, ekstremiteta, jezika, ždrijela, glasnica i genitala. Takvo stanje zahtijeva brzo i adekvatno liječenje.

Liječenje urtikarije je većinom palijativno, a kurativno u slučaju dokazanog uzroka!

Mnogi bolesnici sa kroničnom urtikarijom zahtijevaju dugotrajno liječenje, koje može trajati mjesecima i/ili godinama s egzacerbacijama.

Liječenje akutne urtikarije uključuje; dijetu (striktnu tijekom 7 dana, a dalje hipoalergenu), prekidanje uzimanja aspirina i protuupalnih lijekova, prekidanje uzimanja konzrevirane hrane i pića (gazirana i obojena), primjena nesedirajućih antihistaminika- H1 antagonista (u preporučenoj dozi i u četverostrukom povišenju u teškim slučajevima), parenteralni kortikosteroidi za teške slučajeve koji uključuju angioedem.

Liječenje kronične urtikarije uključuju: antihistaminici (H1 antagonisti), doksepin, kostikosteroidi za generaliziranu urtikariju, prekid primjene sumnjivih lijekova koji su prethodno uporabljeni, prekid primjene vitamina, laksativa, antacida, cigareta, obojenih gaziranih napitaka, zubne paste, žvakačih guma, kozmetike, prekid uzimanja voća, rajčice, oraha, jaja, školjki, čokolade, alkohola, mlijeka, sira, kruha, uklanjane plijesni iz okoliša.

Sustavna primjena kortikosteroida preporučuje se samo kratkotrajno u hitnim stanjima. Adrenalin se primjenjuje u generaliziranoj urtikariji i u laringealnom angioedemu ili u kardiovaskularnom kolapsu.

Zaključno, akutna urtikarija se može dogoditi bilo kome, u bilo kojem trenutku u životu. Ako se javlja u dječjoj dobi, češće je povezana s infektološkim uzročnicima, nego alergijskom etiologijom. U odraslih nije potrebno činiti širu obradu u slučaju prve atake, a u slučaju ponavljanja potrebno je učiniti širu obradu, te potvrditi ili isključiti alergijske i nealergijske etiološke čimbenike.

Liječenje kronične urtikarije, osobito kronične spontane urtikarije veliki je terapijski izazov. Danas su u svijetu registrirani i biološki lijekovi za liječenje ovog tipa urtikarije, npr. omalizumab, što se očekuje uskoro i kod nas.

 

Ocijenite članak

Ocjena 4.00 (broj glasova: 2)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci