Psihoterapija psihoza, da li je potrebna?

Kad govorimo o psihozi, najčešće mislimo na shizofreniju. Svaka psihoza, pa tako i shizofrenija ima svoje osobitosti, svaki bolesnik koji boluje od psihoze ima svoj specifičan skup simptoma…

Kad govorimo o psihozi, najčešće mislimo na shizofreniju. Svaka psihoza, pa tako i shizofrenija ima svoje osobitosti, svaki bolesnik koji boluje od psihoze ima svoj specifičan skup simptoma, tako da praktički nema dvije identične slike psihotičnog pacijenta.

Prije otkrića antipsihotika psihotični pacijenti su se liječili na brojne načine, neki od njih i psihoterapijskim metodama. Prije otkrića antispsihotika psihoterapeuti su bili jako zainteresirani za rad s psihotičnim bolesnicima, ali vrlo često bez većih rezultata. Otkrićem antipsihotika povećavaju se nade za izliječenjem shizofrenije. Očekivanja od farmakoterapije su  velika ne samo među pacijentima, nego i među psihijatrima, psihoterapijske tehnike posebno psihodinamski orijentirane se smatraju neprihvatljivim u liječenju psihotičnih pacijenata. Ipak uvjerenje da će se lijekovima izliječiti ili barem ukloniti svi simptomi shizofrenije se s vremenom pokazalo neutemeljeno. Iako su brojni pozitivni učinci antipsihotika, i praktički je nezamislivo liječenje psihoze bez upotrebe lijekova, antipsihotici ne djeluju na sve simptome bolesti,  a često imaju i previše neželjenih učinaka. I danas sa velikim brojem različitih lijekova, sa sve manje neželjenih pojava unatoč značajnom napretku, još je puno izazova u liječenju shizofrenije.

Svjetske  i nacionalne preporuke, upućuju na potrebu sveobuhvatnog liječenja oboljelih od shizofrenije.  Moderno razumijevanje i liječenje shizofrenije sve se više može opisati kao biopsihosociološki model, a ne više samo kao bio medicinski model.

Zbog svega toga sve češće se uz farmakoterapiju koriste i različiti oblici psihoterapije. Vrlo je mnogo različitih psihoterapijskih pravaca. Najčešće ispitivane su psihoterapijske metode koje se baziraju na kognitivno bihevioralnim smjernicama, obiteljska terapija, psihoedukacija. Za neke od njih postoji dovoljan broj istraživanja koja nude dovoljno dokaza o učinkovitosti  tako da su danas nezaobilazan standard liječenja.

Psihodinamska psihoterapija indivdualna i grupna  još uvijek  nemaju dovoljno  znanstvenih dokaza koje bi ih uvrstile u standardne algoritamske preporuke liječenja. Ipak psihoterapija psihoza se konstantno razvija, sve je više autora i u svijetu i u Hrvatskoj koji koriste neku od psihoterapijskih metoda kako bi pomogli bolesnicima koji boluju od psihoze u svakodnevnim problemima koje imaju.

Ako u zaključku odgovorim na postavljeno pitanje iz naslova, da li je potrebna psihoterapija psihoza, moje je mišljenje da je, ali važno je da psihoterapijske tehnike provode educirani psihoterapeuti, psihijatri, koji stvaraju terapijski odnos sa svojim pacijentima, i svoje znanje prilagođavaju njihovim potrebama, odnosno nije svaka psihoterapijska metoda za svakog pacijenta i u svako vrijeme.

Prvo se treba stabilizrati pacijentovo psihičko stanje, treba se stvoriti atmosfera povjerenja, sam pacijent treba biti motiviran za psihoterapiju,  a educirani psihoterapeut odlučuje koja vrsta psihoterapije odgovara njegovom pacijentu.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Napad panike

Kako pomoći kćeri koja ima napade panike?

Depresija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

BAP

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Dermatolog

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Anksiozni poremećaj

Imam strah i loše se osjećam kada je velik broj ljudi oko mene. Koji je naziv tog poremećaja i kako se toga riješiti?

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Psihijatrija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Psihijatrija

Disocijativni poremećaj identiteta

Ovaj poremećaj kao fascinantan fenomen provlači se nizom filmova i serija, a unutar psihijatrije ostaje kao jedna kontroverzna tema. Istraživanje provedeno (Hingray) na oko 800 francuskih psihijatara pokazalo je kako 51% sumnja o postojanje ovog poremećaja ili uopće ne vjeruje da on postoji. Ovaj poremećaj ranije poznat pod nazivom višestruki poremećaj ličnosti uključen je u DSM-5 klasifikaciju. […]