Mogućnost detekcije fibrilacije atrija pomoću uređaja za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka

Fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca. Prema literaturnim podacima učestalost fibrilacije atrija u općoj populaciji je 1 - 2% , a ima i studija koje nalaze učestalost 1,5 - 2% u općoj populaciji...

Fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca. Prema literaturnim podacima učestalost fibrilacije atrija u općoj populaciji je 1 - 2% , a ima i studija koje nalaze učestalost 1,5 - 2% u općoj populaciji. Učestalost fibrilacije atrija povećava se za 0,5% u osoba od 40 - 50 godina, a povećanje za 5% u osoba je koje su starije od 65 godina. Međutim, postoje dokazi da je učestalost fibrilacije atrija znatno veća zbog toga što je otprilike oko jedna trećina osoba s fibrilacijom atrija nema jasnih simptoma. Poznato je da  kratkotrajne paroksizme fibrilacije atrija teško otkrivamo. Smjernice većine kardioloških društava preporučuju pravodobno otkrivanje fibrilacije atrija u osoba koje imaju 65 ili više godina zbog smanjenja rizika nastanka moždanog udara. Palpiranje pulsa ima umjerenu dijagnostičku točnost i umjerenu specifičnost u otkrivanju fibrilacije atrija. Otkrivanje fibrilacije atrija uređajem za kontinuirano snimanje 12-kanalnog elektrokardiograma nije jeftino. Uređaji starije generacije za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka tijekom 24 sata nisu imali mogućnost otkrivanja fibrilacije atrija. Neki uređaji starije generacije imali su ugrađeni detektor za prepoznavanje aritmija. Međutim, otkrivanje aritmija bilo je moguće samo u slučaju promjena srčanog ritma u više od 25%  ukupnog broja srčanih kontrakcija bilo tijekom 24 sata. Zbog toga je bila vrlo niska osjetljivost takvih uređaja u otkrivanju fibrilacije atrija koja je iznosila svega 28-30%. Iz tih razloga takvi uređaji nisu bili preporučeni za otkrivanje fibrilacije atrija.

Uređaji za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka novije generacije imaju specifični algoritam za otkrivanje fibrilacije atrija tijekom kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka. Možemo reći da je to zapravo novi Holter krvnog tlaka koji ima mogućnost detekcije fibrilacije atrija.

Algoritam fibrilacije atrija novih uređaja za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka ispitan je u više kliničkih studija, a rezultati su pokazali visoku sigurnost otkrivanja fibrilacije atrija od 85 do 97%.

Rezultati meta-analize šest važnih studija o točnosti detekcije fibrilacije atrija s uključenih 2332 bolesnika pokazali su osjetljivost od 93 do 100% i specifičnost od 76 do 92%.Uređaj za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka s algoritmom za detekciju fibrilacije atrija preporuča se u osoba koje imaju 65 godina ili više. U mlađih osoba od 55 godina ne preporuča se detekcija fibrilacije atrija na taj način zbog vrlo niske pervalencije ove aritmije u tim dobnim skupinama koja je 0,1%. Također je poznato da osobe mlađe od 55 godina imaju manji broj bodova (od 0 do 1) prema CHA2DS2-VASc bodovnom sustavu te zbog toga nemaju koristi od rutinske primjene antikoagulantne terapije. Poznato je da  paroksizmalan fibrilacija atrija u starijih bolesnika s povšenim krvnim tlakom vrlo često asimptomatska. Zbog toga je veliki klinički izazov detekcija fibrilacije atrija novim uređajem za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka upravo u tih bolesnika. Rezultati provedenih istraživanja pokazuju da stariji bolesnici imaju najviše koristi od otkrivanja arterijske hipertenzije i fibrilacije atrija. Novi uređaj za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka s algoritmom za detekciju fribrilacije atrija nakon tri uzastopna mjerenja krvnog tlaka prepoznaje fibrilaciju atrija oscilometrijskom metodom tijekom mjerenja krvnog tlaka. Nakon otkrivanja povišenog krvnog tlaka i fibrilacije atrija započeti ćemo liječenje i na taj način možemo značajno ćemo smanjiti rizik nastanka moždanog udara ili drugih tromboembolijskih događaja.

U zaključku možemo naglasiti da su arterijska hipertenzija i fibrilacija atrija glavni čimbenici rizika nastanka moždanog udara. Novi uređaj za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka s algoritmom za otkrivanje fibrilacije atrija od velike nam je pomoći u svakodnevnoj kliničkoj praksi u prevenciji moždanog udara u bolesnika starije životne dobi s arterijskom hipertenzijom.

 

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci