Poremećaj prilagodbe

Poremećaj prilagodbe je privremeno stanje uzrokovano stresom. Povezano je sa psihološkim, a ponekad i drugim simptomima koji mogu ometati svakodnevni život…

Poremećaj prilagodbe je privremeno stanje uzrokovano stresom. Povezano je sa psihološkim, a ponekad i drugim simptomima  koji mogu ometati  svakodnevni život. To je stanje koje nastaje kada se osoba ne može prilagoditi nekoj novonastaloj životnoj situaciji koja uključuje veliku promjenu u životu ili gubitak. Različiti stresni događaji ili teške životne situacije mogu potaknuti razvoj ovog poremećaja, kao što su gubitak voljene osobe, kraj emocionalne veze ili braka, gubitak ili promjena posla, teška bolest (vlastita ili bliske osobe), napad ili pljačka, prometna nesreća, velika promjena u životu (stupanje u brak, dobivanje djeteta, odlazak u mirovinu) i niz drugih. Nemogućnost prilagodbe na stresni događaj može uzrokovati jedan ili više izraženih psihičkih i fizičkih simptoma. Javlja se kod djece i odraslih.

Za postavljanje dijagnoze poremećaja prilagodbe moraju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji:

  • emocionalni poremećaji ili poremećaji u ponašanju javljaju se kao reakcija na stresan događaj koji se javio unazad tri mjeseca, reakcija na stresan događaj svojim intenzitetom nadilazi očekivanu reakciju, simptomi nisu isključivo posljedica reakcije žalovanja.

Simptomi

Psihičke i fizičke simptome povezane s poremećajem prilagodbe obično se javljaju tijekom ili odmah nakon iskustva stresnog događaja. Iako  poremećaj traje ne dulje od šest mjeseci, simptomi bolesti se mogu nastaviti ako se stresor ne ukloni. Neki ljudi imaju samo jedan simptom, neki višestruke.

Mentalni simptomi poremećaja prilagodbe mogu uključivati: buntovnost i impulzivnost, plačljivost, pojačanu napetost, sniženo raspoloženje, smetnje apetita, gubitak energije, nedostatak koncentracije, gubitak samopouzdanja, suicidalne misli.

Tjelesni simptomi mogu uključivati: nesanicu, mišićne trzaje ili drhtanje, umor, bolove u tijelu, lošu probavu.

Ostali simptomi koji se javljaju u sklopu ovog poremećaja su: izostajanje s posla ili iz škole, zabrinutost, učestale glavobolje, povećana konzumacija alkohola ili drugih psihoaktivnih tvari, te općenito sklonost destruktivnom ponašanju. Kod djece i adolescenata prevladavaju smetnje u ponašanju, dok su kod odraslih češće prisutne emocionalne smetnje (potištenost ili tjeskoba).

Ovaj se poremećaj može javiti kod bilo koga i u bilo kojoj dobi, no češće se javlja u situacijama prijelaza iz jednog životnog razdoblja u drugi, a to su mladost, zrela dob i starija životna dob. Ipak, navodi se da je važna životna dob u smislu da je npr. gubitak posla lakše prebroditi u mlađoj dobi jer su ujedno i veći izgledi za pronalaženje novog posla. Poremećaj prilagodbe može biti posljedica jednog stresnog događaja ili istovremene pojave više zasebnih događaja.

Kod akutnog poremećaja prilagodbe simptomi traju do šest mjeseci, a dulje trajanje smetnji se klasificira kao kroničan poremećaj prilagodbe.

Liječenje poremećaja prilagodbe:

  • ponekad zahtijeva samo kratkoročno liječenje ali ima i pacijenata koji moraju  biti tretirani tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Poremećaj prilagodbe liječi se farmakoterapijom u kombinaciji sa psihoterapijom.

Farmakoterapija: koriste se benzodiazepini (kao što lorazepam i alprazolam), nonbenzodiazepinski anksiolitik (kao što je gabapentin), SSRI ili SNRI (poput sertralina i venlafaksin).

Postoji nekoliko vrsta terapije koje se koriste za liječenje poremećaja prilagodbe:

  • psihoterapija (savjetovanje i suport)
  • obiteljske i grupne terapije
  • grupe podrške specifične za uzrok poremećaj prilagodbe
  • kognitivne bihevioralne terapije ili CBT (fokusira na rješavanje problema promjenom neadekvatnog način razmišljanja i ponašanja)
  • interpersonalna psihoterapija ili IPT (kratkoročni psihoterapija tretman)

Prevencija

Nema sigurnog načina za sprječavanje poremećaja prilagodbe. Međutim, učenje o antistresnim metodama i stvaranju vještina može pomoći nositi se s stresom. Postati prilagodljiviji znači biti u stanju prevladati stres. Dobro je razvijati snažnu socijalnu mrežu ljudi koja vam može biti važna podrška, živjeti zdravo, stvarati i povećavati svoje samopoštovanje.

To sve može biti korisno da se čovjek pripremi za stresne situacije, posebice ako unaprijed zna da slijede.  Također možete nazvati svog liječnika ili terapeuta.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adaptivni imunitet

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Menstruacija

Je li u mom slučaju u pitanju stres ili trudnoća?

BAP

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Dermatolog

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Menstruacija

Postoji li vjerojatnost da sam trudna ili mi menstruacija nije još došla zbog stresa?

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]