Pneumonija (upala pluća)

Pneumonija ili upala pluća je najteža akutna bolest dišnih putova uzrokovana različitim mikroorganizmima: bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima...

Pneumonija ili upala pluća je najteža akutna bolest dišnih putova uzrokovana različitim mikroorganizmima: bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima. Iako uzrokuje samo jedan posto akutnih infekcija dišnog sustava ima veliko značenje jer je u povijesti prije otkrića antibiotika bila glavni uzrok smrtnosti u ljudi. Od upale pluća može oboljeti svatko, no češće obolijevaju osobe narušenog zdravlja uslijed različitih kroničnih bolesti i osobe starije životne dobi. Iako postoje sezonske varijacije s većom učestalošću upale pluća tijekom zimskih mjeseci od upale pluća može se oboljeti tijekom cijele godine. Upala pluća često se razvija nakon prehlade ili gripe, ali se može razviti i kao potpuno samostalna bolest.

Podjela pneumonija

Ovisno o uzročniku, općoj i specifičnoj otpornosti organizma, kliničkom tijeku bolesti i lokalizaciji upale u plućnom tkivu, upale pluća dijele se na:

  • primarne i sekundarne,
  • tipične i atipične, te
  • bolničke ili izvanbolničke pneumonije.

Prema mjestu nastanka upale pluća dijelimo na one koje nastaju u općoj populaciji i one koje nastaju u bolničkoj sredini. Ako su uzrokovane izravnom infekcijom različitim mikroorganizmima kod primarno zdravih osoba nazivamo ih primarnim pneumonijama, dok su sekundarne pneumonije one koje nastaju kao komplikacija ranije akutne infekcije gornjih ili srednjih dišnih putova ili kod osoba narušenog zdravlja uslijed kroničnih srčanih, plućnih ili zloćudnih bolesti.

U kliničkoj podjeli upale pluća dijelimo na bakterijske ili tipične pneumonije i atipične ili virusne pneumonije koje su najčešće uzrokovane respiratornim virusima, obično nakon infekcije gornjih dišnih putova, te se i najčešće pojavljuju u hladnijim zimskim mjesecima nakon gripe.

Izvanbolničke pneumonije pogađaju osobe u svakodnevnim životnim aktivnostima koji nemaju doticaj sa zdravstvenim ili sličnim ustanovama (stacionari, domovi umirovljenika). U 85% slučajeva uzrokovane su bakterijom Streptococcus pneumoniae- pneumokokom.

Bolničke pneumonije razvijaju se najmanje 48 sati nakon prijema u bolnicu. Bolnička pneumonija može biti izuzetno opasna, osobito za osobe starije životne dobi, malu djecu i bolesnike s kroničnim plućnim bolestima i stanjima oslabljene imunosti.

Koji su uzročnici upale pluća?

Najčešći uzročnici bakterijskih upala pluća su: Streptococcus pneumoniae, Staphylococcus aureus, Hemophilus influenzae, Pseudomonas aeruginosa, Legionella pneumophila, Moraxella catarrhalis i druge.

Među virusnim uzročnicima upale pluća najčešće su virus gripe A i B, adenovirusi, virusi parainfluence, respiratorni sincicijski virusi (RSV), te rijetko rinovirusi.

Mikoplazma - uzročnik tzv. hodajuće upale pluća

Atipične pneumonije uzrokuje i bakterija Mycoplasma pneumoniae. Mikoplazme obično uzrokuju blagi oblik upale pluća koji se najčešće javlja  u obliku epidemija svakih 4 do 6 godina. Epidemije se obično pojavljuju u jesen, postupno se razvijaju tijekom više mjeseci, katkad sve do proljeća, a pretežno obolijevaju školska djeca i mlađe odrasle osobe. Blaže su kliničke slike, te su najčešće sinonim za tzv. hodajuće upale pluća.

Koji su simptomi upale pluća?

Simptomi upale pluća mogu varirati od blagih do veoma teških ovisno o vrsti upale pluća, uzročniku, dobi i zdravstvenom stanju.

Najčešći simptomi upale pluća su kašalj, povišena tjelesna temperatura, zimica, tresavica, otežano disanje i bol u prsima. Kašalj je produktivan kod starije djece i odraslih, a suh kod novorođenčadi, male djece i starijih osoba.

Bakterijska pneumonija često se razvija nakon infekcije gornjih dišnih putova. Obično počinje naglo s zimicom i tresavicom, produktivnim kašljem s gnojnim iskašljajem i otežanim disanjem.

Virusne upale pluća razvijaju se postupno sa simptomima sličnim gripi: povišenom tjelesnom temperaturom, suhim i podražajnim kašljem i općim simptomima poput glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima, općom slabošću i umorom. Česti simptomi su i bolovi u prsima, osobito kod kašlja i dubokog disanja, glavobolja, gubitak apetita, pretjerano znojenje, opća slabost i zbunjenost osobito kod starijih osoba.

Koji su rizični čimbenici?

Od upale pluća može oboljeti bilo tko, no neke su osobe pod povećanim rizikom obolijevanja. Rizični čimbenici koji povećavaju rizik obolijevanja od upale pluća su:

  • pušenje,
  • nedavna virusna infekcija dišnih putova (prehlada, gripa, laringitis i druge),
  • teške neurološke bolesti (Parkinsonova bolest,moždani udar, demencija i druge),
  • kronične plućne bolesti (astma, KOPB, cistična fibroza, bronhiektazije i druge),
  • cerebralna paraliza,
  • kronične srčane, bubrežne, jetrene bolest, šećerna bolest i druge,
  • smještaj u stacionaru ili u domovima umirovljenika,
  • nedavni kirurški zahvati ili traume te
  • stanja oslabljenog imunološkog sustava, jatrogeno ili zbog autoimunih bolesti.

Liječenje upale pluća

Liječenje upala pluća ovisi o uzročniku, težini bolesti, zdravstvenom stanju i dobi oboljele osobe. Većina zdravih osoba oporavi se unutar jedan do tri tjedna, većinom se liječenje provodi ambulantno i ne zahtijeva bolničko liječenje osobito kod mlađih zdravih osoba s blagom i srednje teškom kliničkom slikom.

Bakterijske upale pluća liječe se antibioticima, dok se određene vrste virusnih upala pluća liječe antivirusnim lijekovima.

Uz specifično etiološko liječenje upale pluća za brzi i potpuni oporavak preporuča se povećan unos tekućine i odmor. Za ublažavanje kašlja propisuju se lijekovi koji potiču iskašljavanje tzv. ekspektoransi i sekretolici kod produktivnog kašlja, te lijekovi za smirivanje kašlja tzv. antitusici kod suhog nadražajnog kašlja. Acetilsalicilna kiselina kod odraslih, te paracetamol i/ili ibuprofen kod djece služe za ublažavanje simptoma poput povišene tjelesne temperature i bolova u mišićima.

Može li se upala pluća prevenirati?

Odgovor je da, može. Na prvom mjestu neki se oblici pneumonija mogu spriječiti cijepljenjem. Za djecu mlađu od dvije godine primjenjuje se konjugirano pneumokokno cjepivo kao i cjepivo protiv H. influenzae (HIB) radi zaštite od upale pluća uzrokovane ovim dvjema bakterijama. Osobe starije životne dobi kao i visokorizični bolesnici cijepe se svake jeseni protiv gripe.

Cijepljenje protiv pneumokokne upale pluća preporučuje se najugroženijim bolesnicima svakih pet godina. Osoba kojima je iz bilo kojeg razloga odstranjena slezena (splenektomija) moraju se obavezno zaštiti pneumokoknim cjepivom, jer kod njih pneumokok izaziva teške često i fatalne oblike bolesti.

Osim cijepljenjem upala pluća može se spriječiti i redovitim i higijenskim pranjem ruku, nakon brisanja nosa, nakon upotrebe toaleta, prije pripreme i konzumacije hrane, prestankom pušenja jer pušenje povećava rizik od upale pluća i  zdravom prehranom i redovitom tjelesnom aktivnosti.

Ocijenite članak

Ocjena 5.00 (broj glasova: 2)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci