Konzumiranje alkoholnih pića i fibrilacija atrija – 1. dio

Konzumiranje većih količina alkoholnih pića doprinosi nastanku kardiovaskularnih bolesti. Poznata je povezanost između prekomjernog konzumiranja alkoholnih pića i pojave fibrilacije atrija…

Konzumiranje alkoholnih pića popularno je u zemljama zapadne civilizacije. Dosta veliki broj osoba ima percepciju o kardioprotektivnom učinku alkoholnih pića ako se konzumiraju u manjim količinama. Međutim, konzumiranje većih količina alkoholnih pića doprinosi nastanku kardiovaskularnih bolesti.

Poznata je povezanost između prekomjernog konzumiranja alkoholnih pića i pojave fibrilacije atrija. Krajem kalendarske godine obično su brojne prigode za druženja, susrete, čestitanja uz alkoholna pića. Obično tijekom praznika, blagdana ili vikenda nakon ispijanja većih količina alkoholnih pića neke osobe osjećaju ubrzani i nepravilan srčani ritam. Neki sudionici tih događanja zbog navedenih smetnji dolaze u hitne internističke ambulante gdje im se dijagnosticira paroksizmalna fibrilacija atrija. Postavlja se pitanje na koji način alkohol može uzrokovati fibrilaciju atrija? Alkohol ima direktno toksično djelovanje na miokard, a također doprinosi pretilosti, poremećajima spavanja i povišenom krvnom tlaku. Konzumiranje većih količina alkoholnih pića povećava rizik nastanka fibrilacije atrija, arterijske hipertenzije, hipertrofije lijeve klijetke i kardiomiopatije.

Blago konzumiranje alkoholnih pića je ako osoba popije manje od 7 standardnih pića tjedno, umjereno je ako popije 7-21 standarnih pića tjedno i teško  akom popije više od 21 piće tjedno. Standardno piće definirano je sadržajem alhohola, otprilike 12 grama. Konzumiranje alkoholnih pića može inducirati električno remodeliranje atrija i stvaranje aritmogenog supstrata. Direktni utjecaj alkohola je skraćenje akcijskog potencijala atrija, kao što je trajanje atrijskog vala i stvaranje elektrofiziološkog miljea za kruženje impulsa i fibrilaciju atrija. Alkohol također može stimulirati simpatički nervni sustav uz oslobađanje adrenalina.

Kod intoksikacije alkoholom stanje s povećanom koncentracijom adrenalina u organizmu može trajati  i 24 sata nakon opijanja. Zbog toga dio bolesnika dolazi u bolnicu drugi dan nakon konzumiranja većih količina alkoholnih pića. Alkohol ima direktni učinak na podražaj i kontrakciju atrija i može uzrokovati fibrozu stijenke atrija.

Osim alkohola i njegovi metaboliti kao što je acetaldehid također imaju direktni kardiotoksični učinak. Istraživanje koje je provedeno prije par godina na zdravim ispitanicima koji su bili na tulumu tj. zabavi pokazalo je zanimljive rezultate. Nakon konzumiranja većih količina alkoholnih pića nalaz magnetne rezonancije pokazao je edem miokarda, globalnu hiperemiju miokarda uz blago povišene vrijednosti troponina što ukazuje na akutne upalne promjene uzrokovane alkoholom.

Prije gotovo 40 godina prvi put je u literaturi opisan „sindrom blagdanskog srca“ engl. „holiday heart syndrome“, prezentirana su 24 bolesnika koji su hospitalizirani zbog fibrilacije atrija nakon vikend zabave – tuluma i konzumiranja većih količina alkoholnih pića. Kod nekih bolesnika fibrilacija atrija nastaje u vrijeme intoksikacije alkoholom, a kod drugih se prezentira 12 do 36 sati nakon intoksikacije.

Alkohol ima i diuretski učinak, povećava razinu antidiuretskog hormona i aldosterona što može uzrokovati poremećaj elektrolitske ravnoteže i doprinjeti nastanku aritmije. Fibrilacija atrija nakon vikend tuluma ili zabave obično se konvertira u sinus ritam unutar 24 sata, međutim u oko 26%  bolesnika ponovno se registrira ova aritmija unutar godine dana nakon ponavljanja konzumiranja većih količina alkoholnih pića. Sindrom blagdanskog srca obično se podrazumijeva kao benigni i bezopasni. Međutim, drugačija je situacija kod bolesnika s pridruženim bolestima kao što je koronarna bolest, bolest srčanih zalistaka ili kronična opstruktivna plućna bolest. U takvim situacijama sindrom blagdanskog srca može biti vrlo opasan i ozbiljno narušiti zdravstveno stanje bolesnika.

U idućem članku opisati ću rezultate meta-analize više studija iz tog područja, te međusobnu povezanost između alkohola i ostalih čimbenike rizika za fibrilaciju atrija.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]