ACT (acceptance and commitment therapy) – 1. dio

ACT (acceptance and commitment therapy) ili prevedeno na hrvatski, terapija prihvaćanja i obveze, je terapija temeljena na svjesnom prihvaćanju odluka koja se može primijeniti na mnoge probleme i bolesti, uključujući i kroničnu bol…

Što je ACT?

ACT (acceptance and commitment therapy) ili prevedeno na hrvatski, terapija prihvaćanja i obveze, je terapija temeljena na svjesnom prihvaćanju odluka koja se može primijeniti na mnoge probleme i bolesti, uključujući i kroničnu bol.

U ACT-u je važno promatranje: misli i osjećaja, bez pokušaja njihove promijene, kao i ponašanje bolesnika na način sukladan njegovim životnim ciljevima.

Temeljna premisa ACT-a u terapiji kronične boli jest borba s boli koja uzrokuje patnju. Bol je neugodno osjetno i emocionalno iskustvo udruženo s akutnim ili mogućim oštećenjem tkiva. Odnosno, bol je senzacija koja nas upozorava na oštećenje ili opasnost od oštećenja, te je bitna za naš opstanak.

Isto vrijedi i za emocionalne boli, kao što su “slomljena srca” koju osjećamo nakon gubitka voljene osobe. Svjesni smo da je prirodno i potrebno osjećati takvu bol u procesu tugovanja kako bi mogli ići dalje sa svojim životom.

Kronična bol

U slučaju kronične boli, faktori održavanja boli mogu biti nejasni, a terapija samo lijekovima je često neuspješna. U tim slučajevima bol može imate neželjene efekte na svakodnevne aktivnosti, kao što su posao, obitelj ili druge aktivnosti.

U prihvaćanju boli važna su dva aspekta: spremnost na iskustvo boli i volja za sudjelovanjem u životnim aktivnostima čak i pod cijenu boli.

Istraživanja su pokazala da prihvaćanje boli nije u razini s intenzitetom boli, već je više ovisno o fizičkim sposobnostima pojedinca, boljem radnom statusu, kao i o trenutnom psihičkom stanju. Tu je terapija ACT-om svojim tehnikama, kao što su promatranje i prihvaćanje misli i osjećaja, pokazala veću toleranciju bolesnika na bol. 

Intenzitet patnje ovisi o stupnju misli i osjećaja koji su povezani s boli. Primjerice, bolesnik misli “ja ne mogu učiniti ništa korisno ili ugodno zbog moje boli” i “moram prvo riješiti bol prije nego što ja mogu učiniti nešto vrijedno u životu”. Na taj način je većina patnji u kroničnoj boli samostalno stvorena i nepotrebna.

Cilj ACT-a u liječenju kronične boli jest pomoći bolesnicima da razviju veću psihološku fleksibilnost u mislima, osjećajima i ponašanju povezanom s boli.

Određene tehnike, koje se koriste u ACT-u, mogu naučiti bolesnike da budu promatrač svoje boli. Da bi postali promatrači prvo se trenira izlaganje boli odnosno emocijama kojih se bolesnici pribojavaju. Izlaganje općenito smanjuje strah od pojava koje nam uzrokuju negativna iskustva i dovodi do veće fleksibilnosti ponašanja u njihovom prisustvu.

Važno je identificirati vrijedne životne ciljeve, koji su izrazito važni za bolesnika, i koji će osigurati prirodno pozitivno pojačanje misli. Bolesnici koji su “zapeli” u kroničnoj boli ne žive  život po vlastitom izboru, već su fokusirani na smanjenje bola. Upravo zbog toga nam je bitno pozitivno pojačanje radi motiviranja na promjenu ponašanja za nastavak vrijednog i ispunjenog života.

Od pojedinačnog stajališta, vrednovanje je nešto vrlo osobno, odnosno slobodno izabrano. Vrednovanje je izraz koji se koristi u ACT-u. Ostali elementi ACT-a su klasična kognitivna psihoterapija (CBT) u liječenju kroničnih bolova s ciljem smanjenja ponašanja uvjetovanog bolovima, tj. neaktivnosti, a poticanje zdravog i aktivnog ponašanja.

Teorije ACT-a

Nekoliko teorija je važno za razumijevanje pristupa kroničnoj boli putem ACT-a.

Iskustveno izbjegavanje boli – je negativno iskustvo i nespremnost bolesnika na održavanje kontakta s unutarnjim iskustvima, kao što tjelesni osjeti, emocije, spoznaje, te nastojanja da se izbjegne, pobjegne, promijeniti ili smanji ove doživljaje, čak i kada je to štetno za bolesnika.

Obično, kada se osjećaja bol, simpatički živčani sustav nas upozorava da izbjegnemo ili pobjegnemo od bola prije nego što stignemo uopće razmisliti. Ovaj refleks je bitan za opstanak. Osim toga, ljudska bića mogu zamisliti bol i reagirati na to kao da je uistinu prisutna. Na primjer, pomisao na bušenje zuba, iako nema bušilice u blizini, može uzrokovati uplašenost, lupanje srca, napetost i prestrašenost kod pojedinca, ukoliko očekuje bol.

Uobičajena reakcija jest izbjegavanje situacija ili aktivnosti koje bi mogle dovesti do boli, primjerice odlazak zubaru ili uključenje u tjelesno vježbanje. Što više nastojimo izbjeći bol i vezane situacije za bol postoji više ograničenja u našem životu.

Jedna od ključnih postavki u liječenju kronične boli jest prihvatiti bol. Koristeći određene vježbe, bolesnik može naučiti vidjeti osjećaje boli kao normalne fizičke signale upozorenja, te smanjiti osjećaj straha i tjeskobe.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Bol

Može li uzrok ovome biti post-COVID?

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Artritis

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Akutna bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Bol

Jaka glavobolja – molim Vaš savjet

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u koljenu – možete li mi očitati MR?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 6. dio

Liječenje.  S obzirom da je velika većina hemangioma bez simptoma, tada je liječenje nepotrebno kod većine osoba s hemangiomom. Liječenje je potrebno kod neuroloških poremećaja ili jake boli. Mali i stabilni hemangiomi ne zahtijevaju operaciju samo kontrolne preglede. MR kontrolni pregled može pokazati je li se hemangiom povećao i pritišće li na okolne strukture. U […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 5. dio

Dijagnoza bolesti. Kao i kod drugih bolesti i stanja u mišićno – koštanom sustavu prvo je potrebno uzeti anamnezu bolesnika. Razgovor između liječnika i bolesnika se uvijek fokusira na simptome koje bolesnik ima, a učestala pitanja koja nam mogu pomoći u postavljanju dijagnoze su: Nakon anamneze slijedi pregled bolesnika, dakle testovi za određeni dio mišićno […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 4. dio

Simptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]