Kako prepoznati depresiju (što ranije)?

Prepoznavanje simptoma depresije i traženje pomoći što ranije povećava šanse za suočavanje s depresijom, poboljšanje vašeg stanja te konačni oporavak…

Prepoznavanje simptoma depresije i traženje pomoći što ranije povećava šanse za suočavanje s depresijom, poboljšanje vašeg stanja te konačni oporavak.

Depresija nije samo osjećaj sniženog raspoloženja. Ako ste depresivni, osjećaji tuge i općeg nedostatka motivacije s vremena na vrijeme su intenzivniji, a stanje može trajati tjednima ili mjesecima. Osjećaji postaju toliko intenzivni da oni ometaju način na koji razmišljate i ponašate se te utječu na vaš svakodnevni život.

Depresiji ne mora prethoditi nikakav događaj, može doći „sama od sebe“. No, u mnogim slučajevima, može biti pokrenuta značajnim životnim događajima, posebno događajima vezanim s gubitkom. To nije samo osjećaj gubitka bliske osobe ili partnera.

Druge vrste gubitka također mogu utjecati na razvoj depresije. Pri tom mislimo na gubitak posla, gubitak zdravlja, gubitak samostalnosti, gubitak društvenog, socijalnog, radnog okruženja.

Takve situacije mogu dovesti do sniženog raspoloženja, bezvoljnosti, osjećaja praznine, iako neće svatko, tko doživljava takve osjećaje, razviti depresiju. Važno je biti svjestan kako ove situacije mogu biti okidači za depresiju.

U situaciji kada se prolazi kroz teško razdoblje ili period osjećaja tuge, treba potražiti pomoć što ranije. Na taj način se može spriječiti da normalna reakcija na tugu ili na određene promjene u životnim okolnostima pređu u depresiju.

Doživljaj niže navedenih simptoma u većini dana u posljednjem mjesecu, govori nam o potrebi traženja pomoći:

  • stalno prisutan umor,
  • poremećaj spavanja,
  • gubitak apetita ili pretjerivanje u jelu,
  • promjena tjelesne težine u relativno kratkom vremenu – gubitak ili dobitak,
  • osjećaj fizičke boli,
  • bezvoljnost i nemogućnost uživanja ​​u stvarima u kojima ste ranije uživali,
  • izolacija od ljudi, posebno bliskih,
  • otpor  prema uobičajenim aktivnostima,
  • gubitak samopoštovanja i osjećaj besmisla,
  • osjećaj krivnje,
  • nemogućnost koncentracije,
  • osjećaj tjeskobe,
  • suicidalne misli.

Ako simptomi potraju duže od mjesec dana, tada treba promisliti na depresiju te je poželjno potražiti stručnu medicinsku pomoć.
Potrebno je što jasnije predočiti tegobe koje su se javile: napraviti popis simptoma, da li su intenzivniji u određeno doba dana ili prilikom posebnih prigoda, koliko dugo traju i njihov utjecaj na svakodnevni život i odnos s drugima. Objasniti sve okolnosti koje bi mogle utjecati na stvaranje tih simptoma. Ponijeti popis svih lijekova koje trenutno uzimate, uključujući i bezreceptne lijekove.
Biti otvoren i iskren te zapamtiti da je sve što je komunicirano sa liječnikom povjerljivo.

Postoji više načina tretmana depresije, ovisno o težini simptoma, a oni uključuju:

  • savjet od liječnika, potpora u novonastalom stanju, edukacija zbog lakšeg prihvaćanja postojećih problema,
  • psihoterapija, u prvom redu suportivna psihoterapija kao i kognitivno–bihevioralna terapija (pojedinačna ili grupna) koja se sve više rabi u liječenju bolesnika s depresijom; grupna psihoterapija smanjuje osjećaj usamljenosti bolesnika, ublažavaju se njegove emocionalne tegobe i jača samopoštovanje.

Farmakoterapija antidepresivima su temeljna terapija umjerno teške i teške depresivne epizode. Danas postoje brojni antidepresivi različitih mehanizama djelovanja. Svaki antidepresiv se po određenim osobinama razlikuje od ostalih. Zbog velikog broja antidepresiva, vrsta i doza prilagođuju se svakom bolesniku. Podnošljivost modernih antidepresiva općenito je dobra.

Elektrokonvulzivna terapija (EKT) se koristi ukoliko su lijekovi bez učinka. EKT je također učinkovito kod psihotične depresije. Liječenje lijekovima se obično nastavlja nakon prekida EKT.

Transkranijska magnetska stimulacija (TMS). Ova relativno nova terapija depresije i brojnih drugih moždanih bolesti preporučuje se kad druge terapijske opcije ne daju dovoljne rezultate ili u kombinaciji s drugim terapijama.

Prema današnjim spoznajama kao najefikasniji pristup pokazala se kombinacija farmakoterapije i psihoterapije koji mogu imati sinergistički efekt kreirajući bolji završni učinak.

Također u  razgovoru sa liječnikom zamolite ga da objasni:

  • koji tretmani mogu biti prikladni u vašem slučaju i zašto?
  • koji je mehanizam djelovanja pojedinih tretmana te njihove prednosti i rizici?
  • kada možete očekivati poboljšanje?
  • koliko dugo treba trajati liječenje?
  • koliko često treba dolaziti na kontrolne preglede?

Važno je biti terapijski suradljiv, redovit na dogovorenim kontrolama. Također je poželjno baviti se nekom fizičkom aktivnošću, eventualno koristiti neke tehnike opuštanja, biti socijalno aktivan uz mogućnost razvoja novih prijateljstava i interesa, a sve u korist dugoročne dobrobiti i zdravlja.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

PTSP, depresija, napadaj panike – pitanje u vezi terapije

Depresija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Anksiozno depresivni poremećaj

Koristim terapiju za anksiozno depresivni poremećaj. Kako da se s jedne terapije odviknem i pređem na drugu?

Depresija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Psihijatrija

Disocijativni poremećaj identiteta

Ovaj poremećaj kao fascinantan fenomen provlači se nizom filmova i serija, a unutar psihijatrije ostaje kao jedna kontroverzna tema. Istraživanje provedeno (Hingray) na oko 800 francuskih psihijatara pokazalo je kako 51% sumnja o postojanje ovog poremećaja ili uopće ne vjeruje da on postoji. Ovaj poremećaj ranije poznat pod nazivom višestruki poremećaj ličnosti uključen je u DSM-5 klasifikaciju. […]