Što je shizofrenija

Većina ljudi psihičke bolesti identificira sa shizofrenijom. To je prava i trajna duševna bolest iz kruga tzv. endogenih psihoza o čijem podrijetlu ili nastanku postoji više teorijskih koncepata (genetski, virusni, upalni...)...

Shizofrenija

(svako društvo onoliko vrijedi koliko drži do svog najslabijeg člana)

Većina ljudi psihičke bolesti identificira sa shizofrenijom. To je prava i trajna duševna bolest iz kruga tzv. endogenih psihoza o čijem podrijetlu ili nastanku postoji više teorijskih koncepata (genetski, virusni, upalni...).

Možemo reći da su osobe koje pate od shizofrenije, u stanjima psihičke dekompenzacije, okolini najupadljivije ponašanjem i izgledom. Svojim psihotičnim izdanjima u drugima često izazivaju osjećaj nelagode i straha te je proces rehabilitacije i liječenja, kako za bolesnika tako i obitelj i okolinu dugotrajan i mukotrpan. Ipak, najviše pati sam bolesnik koji nije sposoban održavati postojeće socijalne, obiteljske, radne, bračne i druge veze, i iste unapređivati.

U suočavanju sa životom i realitetom svi koristimo brojne mehanizme obrane i otpore. Ukoliko je teret životnih problema i percepcije istih (pre)težak, neke osobe stvaraju svoj bizaran, autistični, psihotični svijet u kojem za njih sve ima smisla i kojeg mogu kontrolirati i u kojem se osjećaju sigurnima i zaštićenima od opasnosti vanjskog svijeta.

Vanjskom opažaču taj svijet apsolutno nema smisla i u potpunosti je fragmentiran. Ono što najviše zbunjuje okolinu (sugovornike) su nepovezan (disociran) misaoni tijek oboljelog, razaznaje se niz bizarnosti shizofrenog svijeta kao i obilje sumanutih ideja koje su često praćene evidentnim obmanama ćutila, najčešće slušne sfere. Jasno je da takva osoba nije svjesna (ne testira) realiteta.

Promatrajući facijalne ekspresije shizofrene osobe i pokušavajući osjetiti njegov emocionalni svijet, ne uspijeva se razaznati ništa od navedenog. Prva pomisao je izostanak emocionalne topline (afektiviteta) koji kao da u osobe ne postoji, međutim, jasno je da svi mi ljudi emocionalno osjećamo svijet i sebe u svijetu, samo način ekspresije osjećaja kod shizofrenih osoba naoko snažno izostaje.

Njihove emocije kao da postoje u rudimentarnom obliku te imponiraju zabrtvljene iza bezbroj lokota i brava.

Postići suradnju ili uspostaviti uzajamno povjerenje i poštovanje sa shizofrenom osobom značajan je izazov, kako za terapeuta tako i za obitelj. Tijekom procesa suradnje dolazi do mnogih frustracija i nesporazuma no kada se jednom uspostavi most povjerenja, užitak je i zadovoljstvo terapeuta i terapijskog tima svjedočiti mnogim lijepim dušama i njihovim vrlinama koje se postupno otvaraju svijetu izlazeći iz svoje čahure u koju su bili prethodno čvrsto zatvoreni. Kao da  okolina zaboravlja da su i osobe koje boluju od shizofrenije ljudi u punom i pravom smislu te riječi.

Upravo je na terapeutima cilj, u suradnji s obitelji, raditi na ponovnoj uspostavi povjerenja i prihvaćanju shizofrenih osoba kao ravnopravnih članova zajednice te k smanjivanju predrasuda i njihove stigmatizacije u zajednici i društvu u cjelini.

Jer, svako društvo onoliko vrijedi koliko drži do svog najslabijeg člana.
Učiniti sve kako osoba koja pati od shizofrenije ne bi bila najslabija karika društva i „odbačena i žrtvovana“ na račun ostalih, cilj je i zadatak psihijatara i psihijatrije u zajednici uz rušenje tabua i predrasuda.

 

Ocijenite članak

Ocjena 4.38 (broj glasova: 8)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci

Vezana pitanja i odgovori