Infektivni endokarditis – 1.dio

Infektivni endokarditis je upalna bolest srčanih zalistaka. Incidencija bolesti je od 3 do 10 slučajeva godišnje na 100 000 stanovnika i nešto je veća nego prije nekoliko godina. Potreban je multidisciplinarni pristup u zbrinjavanju bolesnika s infektivnim endokarditisom…

Infektivni endokarditis spada u upalne bolesti srca. Bolest zahvaća srčane zaliske. Incidencija ove bolesti je od 3 do 10 slučajeva na 100 000 stanovnika godišnje. Prije nekoliko godina prema literaturnim podacima incidencija je bila od 1,7 do 6,2 slučajeva godišnje na 100 000 stanovnika. Literaturni podaci ukazuju na blago povećanje incidencije unazad par godina. Osim toga neke epidemiološke studije pokazuju nešto veću incidenciju ove bolesti. Unatoč ranoj dijagnostici, antibiotskoj i kirurškoj terapiji jednogodišnji mortalitet od infektivnog endokarditisa nije se smanjio u zadnjih dvadeset godina. Može se kazati da je infektivni endokarditis naš stari problem, ali s novom maskom. U vremenima prije antibiotika i u ranoj fazi primjene antibiotika infektivni endokarditis bio je češći u mlađih osoba ili osoba srednje dobi koje su preboljele reumatsku vrućicu ili u bolesnika s prirođenim srčanim greškama. Danas je to bolest osoba starije životne dobi.

Napredak u terapiji antibioticima i smanjenje incidencije reumatske vrućice te napredak medicine u prošlom stoljeću dovodi do promjena čimbenika rizika, promjena demografskih obilježja bolesnika i promjena u mikrobiologiji infektivnog endokarditisa.

Danas smo svjedoci povećanja broja kardiokirurških zahvata, povećanje broja bolesnika na hemodijalizi, te na imunosupresivnoj terapiji i intravenskoj terapiji. Sve ove navadene promjene postaju glavni čimbenici rizika infektivnog endokarditisa. U današnje vrijeme povećana je dobna granica stanovništva uz značajan udio osoba starije životne dobi uz porast pridruženih bolesti što sve zajedno također dovodi do povećanja incidencije infektivnog ednokarditisa.

 Što se tiče uzročnika, stafilokoki i streptokoki najčešći su uzročnici infektivnog endokarditisa. U ovom stoljeću svjedoci smo značajnog povećanja broja implantacija elektrostimulatora srca, kardioverter defibrilatora i ostalih kompleksnih uređaja kao što su crpke za mehaničku cirkulacijsku potporu lijeve klijetke što također utječe na incidenciju infektivnog endokarditisa. Slično tome, transkateterska implantacije srčanih zalistaka u sve većoj primjeni je širom svijeta što također može biti povezano s većom stopom infektivnog endokarditisa nego kod kirurške ugradnje srčanih zalistaka.

U dijagnostici infektivnog endokarditisa koristimo mikrobiloške pretrage i ehokardiografiju kao i ostale slikovne metode prikaza srca. O tome sam opširnije napisao u članku od prije par godina. Dijagnostičke metode važne su za stratifikaciju izika, otkrivanje komplikacija i praćenje učinka terapije. Ehokardiografija je brza i temeljna slikovna  dijagnostička metoda. Transtorakalna ehokardiografija (TTE)  preporuča se kao inicijalna dijagnostička metoda kod infektivnog endokarditisa nativnih zalistaka i umjetnih srčanih zalistaka. Osjetljvost TTE za suspektni infektivni endokarditis nativnih zalistaka je 50% do 90%, a specifičnost je 90%. Za umjetne srčane zaliske osjetljivost je značajno niža, od 40% do 70%. Transezofagusna ehokardiografija (TOE) indicirana je u slučlajevima kada imamo nekvalitetni prikaz srčanih struktura na TTE, u bolesnika s implantiranim elektrostimulatorom srca ili ostalim uređajima te u slučajevima suspektnih komplikacija kao što su perforacije kuspisa, apscesi ili fistule.

Prije dvije godine tiskane su od strane Europskog kardiološkog društva nove smjernice za dijagnostiku i liječenje infektivnog endokarditisa. Smjernice su nam od velike pomoći u liječenju bolesnika s infektivnim endokarditisom. U zbrinjavanju bolesnika s infektivnim endokarditisom potreban je multidisciplinarni pristup. Obično su kardiolozi, infektolozi, mikrobiolozi i kardijalni kirurzi članovi tima liječnika za zbrinjavanje ovih bolesnika.

U zaključku možemo naglasiti da je infektivni endokarditis upalna bolest srčanih zalistaka. Incidencija bolesti je od 3 do 10 slučajeva godišnje na 100 000 stanovnika i nešto je veća nego prije nekoliko godina. Potreban je multidisciplinarni pristup u zbrinjavanju bolesnika s infektivnim endokarditisom

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]