Fizikalni pregled bolesnika s osteoartritisom je uglavnom ograničen na zahvaćene zglobove. Pregled će biti fokusiran na prisutnost otekline, crvenila, opseg pokreta, kao i koštane deformacije zgloba.

Dijagnoza bolesti

Za dijagnozu bolesti je potreban razgovor s bolesnikom, fizikalni pregled te određene pretrage (krvne i radiološke). Razgovor s bolesnikom se sastoji od detaljnog ispitivanja simptoma kao:

• kada je bol u zglobovima započela
• javlja li se bol ujutro ili popodne, odnosno predvečer
• je li bol povezana s fizičkom aktivnosti ili se javlja nakon odmora
• je li bol kontinuirana ili se pojavljuje povremeno
• postoji li ozljeda navedenog zgloba od ranije itd.

Bolesnik se može pripremiti tako da napiše detaljan opis simptoma, ranije bolesti, medicinske probleme roditelja ili braće i sestara, lijekove koje uzima i u kojoj dozi, te imaju li isti učinak na olakšanje simptoma.

Fizikalni pregled bolesnika s osteoartritisom je uglavnom ograničen na zahvaćene zglobove. Pregled će biti fokusiran na prisutnost otekline, crvenila, opseg pokreta, kao i koštane deformacije zgloba. Najčešći znaci bolesti koji su prisutni u zahvaćenom zglobu su: smanjeni opseg pokreta i krepitacije. Također mogu biti prisutne i koštane kvržice u okolini zgloba. Većina slučajeva osteoartritisa ne uključuju eritem ili toplinu zahvaćenog zgloba, međutim blagi izljev može biti prisutan. Također može biti prisutna i atrofija mišića oko zahvaćenog zgloba.
Kod osteoartritisa šaka su najčešće zahvaćeni distalni interfalangealni zglobovi (DIP), a obično budu zahvaćeni i proksimalni interfalangealni zglobovi (PIP) i zglob na bazi palca. Koštane kvržice na vrhovima prstiju nazivamo Heberdenovi čvorići i oni predstavljaju osteoartritis u DIP zglobovima. Navedene promijene se prisutnije kod žena nego kod muškaraca, a upalnih promjena u zglobu obično nema.

Krvne i zglobne pretrage

Analiza krvi ili zglobne tekućine može pomoći potvrditi dijagnozu. Iako ne postoji test krvi za osteoartritis, neki testovi mogu pomoći isključiti druge uzroke boli u zglobovima, kao što su upalne reumatske bolesti kao reumatoidni artritis.
Analiza zglobne tekućine.  Liječnik može uzeti uzorak zglobne tekućine iglom iz zahvaćenog zgloba. Ispitivanje i testiranje tekućine iz zahvaćenog zgloba može pokazati ukoliko postoji upala ili ako je bol uzrokovana uričkim artritisom (gihtom) ili infekcijom.

Rendgenske pretrage

Postoje različite rendgenske pretrage kojima se mogu prikazati zahvaćeni zglobovi. Neki od primjera su: običan rendgen, zatim CT ili magnet, te scinitigrafija.
„Običan“ rendgen. Hrskavica se ne prikazuju se na rendgenskim slikama, ali gubitak hrskavice se vidi kada dođe do suženja prostora između kostiju u zglobu. Na rendgenu se također mogu vidjeti koštani izdaci ili osteofiti.  Neki bolesnici mogu imati rendgenski dokaz osteoartritisa prije nego što se pojave bilo kakvi simptomi.
Magnetska rezonancija (MRI) i CT (kompjutorska tomografija). Obično nisu potrebni za dijagnosticiranje osteoartritis, ali mogu pomoći pri dijagnosticiranju u složenijim situacijama, kada je prisutno više poremećaja nego sam osteoartritis, primjerice fraktura kosti ili ruptura mišića.
Scinitigrafija kosti se koristi kada želimo diferencirati osteoartritis od infekcije u kostima (osteomijelitis) ili metastaza u kostima.