Povišeni krvni tlak zbog bijele kute

Povišeni krvni tlak zbog bijele kute nije bezazleni fenomen i prediktor je lošije prognoze bolesnika u dugoročnom praćenju. Međutim, potrebne su buduće kontrolirane i randomizirane studije koje bi mogle razjasniti kada je korisna antihipertenzivna terapija u bolesnika s povišenim krvnim tlakom zbog bijele kute.

Povišeni krvni tlak zbog bijele kute definiran je kao povišeni krvni tlak izmjeren bolesniku u liječničkoj ordinaciji, a mjerenje krvnog tlaka kod kuće pokazuje normalne vrijednosti. Rezultati kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka tijekom 24 sata kod tih bolesnika također pokazuju normalne vrijednosti krvnog tlaka. Bolesnici s povišenim krvnim tlakom zbog bijele kute obično ne primaju antihipertenzivnu terapiju. U literaturi možemo naći više naziva za ovaj fenomen: sindrom bijele kute, hipertenzija bijele kute ili hipertenzija zbog bijele kute, engl. white-coat hypertension. Smatra  se da je prevalencija hipertenzije bijele kute tj. povišenog krvnog tlaka zbog bijele kute oko 10 -20% u općoj populaciji. Iako se smatra da je takav povišeni krvni tlak benigni fenomen o njemu se dosta raspravlja, ali još uvijek ima brojnih kontroverzi. U više prospektivnih studija ispitivan je odnos između povišenog krvnog tlaka zbog bijele kute i kardiovaskularnih rizika, međutim rezultati brojnih studija nisu doveli do jedinstvenog zaključka. Postavlja se pitanje je li uistinu povišeni krvni tlak zbog bijele kute benigni fenomen ili ima utjecaja na rizik kardiovaskularnih bolesti i na mortalitet u dugoročnom praćenju bolesnika? Na ovo pitanje pokušala je odgovoriti meta-analiza 18 prospektivnih studija s uključenih više od 50 000 ispitanika.

Meta- analiza

U meta-analizu uvršteno je osam prospektivnih studija s ukupno uključenih 20 445 ispitanika s prosječnim praćenjem 9,6 godina, četiri studije s 8 656 ispitanika s praćenjem 5,3 godine i šest studija s  21 336 ispitanika s prosječnim praćenjem 8,2 godine. Ispitivana je povezanost između povišenog krvnog tlaka zbog bijele kute i kardiovaskularnih rizika te mortaliteta zbog svih uzroka. Vršena je usporedba  između dvije skupine bolesnika. U jednoj skupini su bolesnici primali antihipertenzivnu terapiju, a u drugoj skupini nisu primali antihipertenzivnu terapiju. Rezultati meta-analize su pokazali da je skupina bolesnika koja nije primala antihipertenzivnu terapiju imala veći rizik kardiovaskularnih bolesti i veći mortalitet. U skupini bolesnika s povišenim krvnim tlakom zbog bijele kute ustanovljen je povećani rizik kardiovaskularnih bolesti za 19%  i ukupni mortalitet od 50%  u odnosu na normotenzivne ispitanike. Povišeni krvni tlak zbog bijele kute heterogeno je kliničko stanje s bolesnicima od kojih neki imaju niski, a neki visoki kardiovaskularni rizik. Rezultati ranijih istraživanja pokazuju veću prevalenciju povišenih masnoća u krvi, šećerne bolesti, intolerancije glukoze i prekomjerne tjelesne težine u skupini bolesnika s povišenim krvnim tlakom zbog bijele kute.
Tijekom praćenja analizirani su multipli čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti u skupini bolesnika s povišenim krvnim tlakom zbog bijele kute. Rezultati istraživanja pokazuju da nakon kontrole multiplih kardiovaskularnih čimbenika rizika hipertenzija zbog bijele kute povezana je s većim rizikom kardiovaskularnih bolesti i s većim mortalitetom u skupini koja nije primala antihipertenzivnu terapiju kao i u miješanoj populaciji koja uključuje ispitanike sa ili bez antihipertenziva. Rizik od kardiovaskularnih bolesti i ukupni mortalitet slični su u skupini s hipertenzijom zbog bijele kute u usporedbi s liječenim bolesnicima koji su bili normotenzivni. Rezultati istraživanja daju čvrste dokaze da hipertenzija zbog bijele kute ipak nije bezazlena i da je prediktor lošije prognoze u dugoročnom praćenju bolesnika. Hipertenzija zbog bijele kute ima veću kliničku vrijednost u usporedbi s normotezivnim bolesnicima  tj. s onima koji su postigli ciljne vrijednosti krvnog tlaka zahvaljujući učinkovitoj antihipertenzivnoj terapiji.

Zaključno

U zaključku možemo naglasiti da je prevalencija povišenog krvnog tlaka zbog bijele kute oko 10-20% u općoj populaciji. Povišeni krvni tlak zbog bijele kute nije bezazleni fenomen i prediktor je lošije prognoze bolesnika u dugoročnom praćenju. Međutim, potrebne su buduće kontrolirane i randomizirane studije koje bi mogle razjasniti kada je korisna antihipertenzivna terapija u bolesnika s povišenim krvnim tlakom zbog bijele kute.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]