Hodanje i srce

Uz već poznate čimbenike rizika za nastanak ateroskleroze (pušenje, prekomjerna tjelesna težina, visoki krvni tlak, šećerna bolest, visoke masnoće u krvi), fizička neaktivnost je jedan od bitnih čimbenika.

Tjelesna neaktivnost značajno pridonosi starenju srca jer pomaže nastanku prekomjerne tjelesne težine, šećerne bolesti i povišenog krvnog tlaka.

Srce je mišićna pumpa koja treba redovitu aktivnost kako bi mogla pumpati krv. Tjelesna aktivnost pridonosi višestrukom poboljšanju učinkovitosti cijelog kardiovaskularnog sustava i to putem povećane dopreme kisika srčanom mišiću uz istovremeno smanjenu potrebu miokarda za kisikom. Na taj način povećava funkciju srčanog mišića i povećava električnu stabilnost miokarda.

Tjelesna aktivnost pozitivno djeluje na smanjenje LDL (zločestog) kolesterola te na povećanje HDL (dobrog kolesterola). Ona također pogoduje sniženju krvnog tlaka, smanjuje pojavu šećerne bolesti tipa dva, povećava osjetljivost na inzulin, snizuje agregaciju trombocita, reducira prekomjernu tjelesnu težinu (pod uvjetom reducirane prehrane), održava gustoću kostiju, naročito kod žena, što znači da djeluje preventivno na osteoporozu.
Hodanje je zasigurno jedan od najjednostavnijih i najjeftinijih oblika tjelesne aktivnosti. Samo 30 minuta tjelesne aktivnosti, uključujući i hodanje, na dan, jača srce, čini krvne žile elastičnim, održava krvni tlak u granicama normale. Brzo hodanje predstavlja idealan oblik sportske aktivnosti za sve uzraste – bez obzira na dob i trenutačnu fizičku kondiciju. To je i najjednostavniji oblik fizičke aktivnosti koji omogućava održavanje fizičke kondicije, primjeren tonus mišića i vitku liniju.

Daleko je primjerenije za starije osobe, jer za razliku od trčanja ne utječe na zglobove. Ono se preporuča i svima onima koji se zbog rizika za zdravlje ne smiju baviti drugim sportskim aktivnostima. Savjetuje se i osobama koje se iz bilo kojeg razloga manje kreću (na primjer, osobe koje na radnom mjestu stoje ili sjede) te onima koji borave pretežito u zatvorenom prostoru.
Optimalno bi bilo hodati 3 do 4 puta tjedno brzim tempom, u trajanju 40 do 60 minuta i postupno ubrzavati hod 5 – 7 do 8 kilometara na sat. Uvijek se započinje laganim tempom, kraćom stazom, a svakim danom ubrzavati tempo i trajanje treninga. Nikada ne zaboravite tijekom brzog hodanja kontrolirati otkucaje srca, kako bi bili sigurni da trenirate optimalnim intenzitetom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Iz iste kategorije

Fizijatrija

Prijelom skafoidne kosti – 5. dio

Kod prijeloma skefoida – osobito onih u kojima su koštani fragmenti dislocirani (pomaknuti) – može biti poremećena opskrba krvi u kosti.

Fizijatrija

glavobolja

Fizijatrija

Križobolja -bolest suvremenog čovjeka

Križobolja je nakon obične prehlade najčešća humana bolest i jedna od najčešćih razloga posjeta liječnika obiteljske medicine. Bol u donjem dijelu leđa ili križobolja pogađa.

Fizijatrija

Bolno rame, uzroci i liječenje

Bolno rame je karakterizirano bolovima u području ramena i ograničenim pokretima. Bolnim ramenom se podrazumjeva periartritis humeroscapularis (PHS) Uzrok bolnog ramena možemo svrstati u pet grupa.

Fizijatrija

Zanima me da li bi mi hormon rasta pomogao da narastem?

Fizijatrija

Križobolja

Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, a podrazumijeva bolove u križima ili slabinskom, donjem dijelu kralježnice. Križobolja se manifestira kao iznenadna, jaka bol u predjelu križa uslijed nepravilne kretnje.

Fizijatrija

Križobolja (syndroma lumbosacrale)

Križobolja (syndroma lumbosacrale) označava bol u donjem, lumbalnom dijelu leđa. Lumbago je klinički naziv za nagli bol u leđima koji nastane prilikom nezgodne kretnje, naprezanja, naglog dizanja težeg tereta ili naglog ohlađenja.

Fizijatrija

Bolovi u leđima i križobolja kao posljedica diskus hernije

Bol u leđima je jedna od najčeščih tegoba koje dovode bolesnika liječniku. Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, te se procjenjuje da 80% populacije tijekom svog života ima barem jednom bolove.