Trudnicama s nepredvidljivom patologijom (to su inače zdrave trudnice, bez poznatih rizičnih čimbenika) i uz uredan opstetrički nalaz uobičajeno se kaže kako se smiju ponašati kao i izvan trudnoće, jedino neka pripaze s fizičkim aktivnostima – teže i fizički zahtjevnije kućanske poslove neka ipak obavlja netko drugi.

Mnoge su situacije u svakodnevnom životu kada i mala neopreznost može dovesti do (ozbiljnih) povreda. Na primjer, kada primijetivši nešto interesantno ili nekoga potrčimo i spotaknemo se – ustanemo i krenemo dalje. Kada bilo kao vozač ili putnik u automobilu ili sredstvu javnog prijevoza naglo zakočimo ili sudjelujemo u prometnoj nesreći, ako ne izgubimo svijest, nemamo neku težu ozljedu i slično – nastojimo što prije rješiti situaciju i otići s mjesta nesreće, naravno kući, a ne u bolnicu (ako to nije bitno zbog osiguranja). Kada obavljajući svakodnevne, kućanske poslove, padnemo ili se ozlijedimo – dignemo se, ranu saniramo i nastavimo dalje.

Nabrojene i mnoge slične situacije dio su svakodnevnice, uglavnom ih odmah rješimo i zaboravimo.

No, kada je sudionica nečega od navedenoga trudnica, mora se drugačije postupiti, mora se uzeti u obzir kako su u pitanju (barem) dva subjekta – trudnica i njeno nerođeno dijete. Neovisno o trajanju trudnoće, pregled ili barem savjet ginekologa je neophodan, jer se neželjene posljedice mogu razviti i tijekom naredna 24 sata (ili i kasnije).
Prema raznim izvorima, oko 7% trudnica izloženo je različitim traumama, u oko 1% njih bit će potrebno bolničko liječenje. Traumama su najizloženije trudnice u zadnjim tjednima trudnoće, jer je onda, zbog tjelesne težine trudnice, usporena i otežana koordinacija pokreta i pokretljivost trudnice.

Kako (mehaničke) ozljede mogu zakomplicirati trudnoću?

Osvrnut ćemo se na posljedice mehaničkih ozljeda majke na nerođeno dijete, ne zato što je majka manje bitna, nego zato što, ako nije teže ili vidljivo ozljeđena, ponekad zanemari mogućnost mogućih posljedica traume na svoje nerođeno dijete. Dakle, učinak mehaničkih ozljeda na embrio/fetus, kao što su prometne nesreće, padovi, fizički napad i drugo, ublažen je i plodovom vodom i maternicom i trbušnom stijenkom majke. Međutim, u određenom broju slučajeva te ozljede mogu imati i letalan ishod i za majku i za njeno nerođeno dijete. Do letalnog ishoda dolazi ponajprije zbog šoka kojega pretrpi trudnica (promjene u kardiovaskularnom sustavu) i odlupljenja posteljice inače urednog sijela (lat. Abruptio placentae).

Stoga je jako važno pratiti stanje ploda i kroz narednih nekoliko dana od ozljede trudnice, jer se ozbiljne posljedice mogu javiti i s određenim vremenskim odmakom.
Osim ovih iznimno ozbiljnih posljedica, mogu se javiti prijevremene kontrakcije (tzv. lažni trudovi) ili može doći do prijevremenog prsnuća plodovih ovoja (lat. RVP, ruptura velamentorum praetemporarius, odnosno engl. PROM, premature rupture of membranes). Ovisno o tjednima trudnoće, nabrojena stanja različito će se tretirati, a ovisno o situaciji predložit će se i boravak u bolnici (možda i do kraja trudnoće) i/ili planirati dovršenje trudnoće.

Prvi pregled, orijentacijski, ozljeđene trudnice obave liječnici hitne medicinske pomoći (uobičajeno na mjestu događaja). Potom se trudnica upućuje ginekologu. Jako su važni anamnestički ili heteroanamnestički podaci, a sam pregled ima svoje zakonitosti.

Daljnji postupak s trudnicom koja je ozljeđena je sljedeći:

•  Ako je trudnica nakon traume stabilnog općeg stanja, pod nadzorom može trudnoću iznijeti do kraja. 
•  Ako nema indikacija za dovršenje trudnoće operacijskim putem, carskim rezom (npr. fraktura zdjelice, održavanje na životu i slično), trudnica se može spontano, vaginalno poroditi.
•  Ako je trudnica nakon traume vitalno ugrožena, mora se donijeti odluka čiji život spašavati.
•  Ako je trudnica nakon traume stabilno, ali se potvrdi gubitak ploda, indicirati će se dovršenje trudnoće (najvjerojatnije induciranim vaginalnim pristupom).Naravno, svaku opciju je potrebno objasniti, a trudnica vlastoručnim potpisom prihvaća ili odbija predloženo.

Zapamtiti!

Trudnicama s nepredvidljivom patologijom (to su inače zdrave trudnice, bez poznatih rizičnih čimbenika) i uz uredan opstetrički nalaz uobičajeno se kaže kako se smiju ponašati kao i izvan trudnoće, jedino neka pripaze s fizičkim aktivnostima – teže i fizički zahtjevnije kućanske poslove neka ipak obavlja netko drugi. Inače ograničenja nema.
Ali, ponukani primjerima iz svakodnevnog rada, običavamo reći neka ipak „ne zaborave” da su trudne.