Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti

U medicinskoj literaturi nalazimo brojna istraživanja o obilježjima i osobitostima kao pokazateljima veće učestalosti kardiovaskularnih bolesti…

U medicinskoj literaturi nalazimo brojna istraživanja o obilježjima i osobitostima kao pokazateljima veće učestalosti kardiovaskularnih bolesti. Ova obilježja i osobitosti nazivamo čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti. Možemo ih podijeliti na čimbenike na koje ne možemo utjecati i na čimbnike na koje možemo utjecati. Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati tj. ne možemo ih mijenati su: dob, spol i nasljeđe tj. pozitivna obiteljska anamneza za kardiovaskularne bolesti. Čimbenici rizika na koje možemo utjecati su: pušenje cigareta, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana i  prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića. Što se tiče povišenih masnoća u krvi,  određujemo četiri sastavnice lipida tj. masnoća.

Sve četiri sastavnice lipidograma kada su im vrijednosti patološke predstavljaju rizične čimbenike za kardiovaskularne bolesti. Ispravna prehrana i lijekovi mogu značajno smanjiti utjecaj ovog važnog čimbenika rizika. Uz kontrolu masnoća u krvi tj. postizanjem normalnih vrijednosti, smanjujemo rizik nastanka komplikacija zbog kardiovaskularnih bolesti između 20 i 50%.
Što se tiče šećerne bolesti rezultati istraživanja pokazuju da dijabetičari tj. bolesnici sa šećernom bolesti imaju 2-4 puta veći rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti nego nedijabetičari. Postavlja se pitanje zašto je to tako. To je zbog toga jer su povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi i prekomjerna tjelesna težina znatno češći u dijabetičara nego u nedijabetičara. Ako postignemo ciljne vrijednosti glukoze u krvi do 6,0 mmol/l, smanjiti ćemo rizik nastanka kardiovaskularnih događaja za 42%, a  rizik od infarkta srca, moždanog udara ili rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti za 57%. Smanjenjem prekomjerne tjelesne težine uz zdravu prehranu sigurno ćemo si pomoći u reguliranju šećerne bolesti. Važno je znati da ako je osoba pušač i ima šećernu bolest tada ima dvostruko veći rizik nastanka kardiovaskularne bolesti.

Povišeni krvni tlak nezavisni je čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, a uzrokuje oko 50% ishemijskih moždanih udara i povećava rizik za moždani udar zbog krvarenja. Povišeni tlak je jedan od najvažnijih spriječivih uzroka kardiovaskularnih bolesti, ali uz učinkovitu antihipertenzivnu terapiju.
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost povezane su brojnim čimbenicima rizika za razvoj ateroskleroze, kardiovaskularne bolesti i smrti od kardiovaskularnih bolesti. Ozbiljna pretilost skraćuje životni vijek od 5 do 20 godina. Oko 400 milijuna ljudi u svijetu pati od pretilosti, a oko 1 bilijun ljudi ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Dobro je poznata povezanost pušenja cigareta s kardiovaskularnim bolestima i malignim bolestima. Pušenje cigareta udvostručuje rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti. Procjenjuje se da je 30-40% svih smrti zbog kardiovaskularnih bolesti direktan rezultat pušenja. Pušenje cigareta jedan je od vodećih uzroka prijevremene smrti u Europi, a koji je u potpunosti moguće učinkovito spriječiti. Pojavnost infarkta srca čak je šesterostruko povišena u žena i trostruko u muškaraca koji dnevno puše 20 cigareta u usporedbi s onima koji nikad nisu pušili. Bolesnici koji prestanu pušiti imaju oko 35% manji rizik od smrti zbog kardiovaskularne bolesti u odnosu na one koji nastave pušiti.
Tjelesna neaktivnost važan je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, a odgovorna je za za oko 22% svih slučajeva ishemijske bolesti srca. Procjenjuje se da je više od 60% globalne populacije u svijetu tjelesno neaktivno. Rezultati istraživanja pokazju da više od 150 minuta tj. 2 sata i 30 minuta tjedno srednje teške ili teže tjelesne aktivnosti smanjuje rizik koronarne bolesti srca za oko 30%. Ključna je uloga pravilne prehrane u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Pravilna prehrana smanjuje rizik novih kardiovaskularnih događaja za 73%. Ukupna dnevna količina unosa masti ne bi smjela biti iznad 37% ukupnih kalorija, a preporučena količina zasićenih masnih kiselina do 10% ukupnih kalorija, a za dijabetičare do 7% ukupnih dnevnih kalorija.
U zaključku možemo naglasiti da  možemo utjecati na večinu čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti. Kontrola rizičnih čimbenika ima ključnu ulogu i primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Kontrolom svih rizičnih čimbenika na koje se može utjecati možemo smanjiti pojavnost kardiovaskularnih bolesti i do 50%.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]