Arterijska hipertenzija i kognitivni poremećaji – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Povišeni krvni tlak i moždani udar poznati su nezavisni čimbenici rizika za razvoj kognitivnih poremećaja. Povezanost između arterijske hipertenzije i kognitivnih poremećaja u zadnjih desetak i više godina predmet je brojnih istraživanja…

Povišeni krvni tlak i moždani udar poznati su nezavisni čimbenici rizika za razvoj kognitivnih poremećaja. Povezanost između arterijske hipertenzije i kognitivnih poremećaja u zadnjih desetak i više godina predmet je brojnih istraživanja. Osim povišenog krvnog tlaka i mnoge druge bolesti utječu na poremećaj  kognitivnih funkcija. Kronična bubrežna bolest, pretilost, hiperlipidemija i ostali čimbenici rizika koji su promjenljive naravi uz arterijsku hipertenziju imaju značajan utjecaj na kognitivnu disfunkciju. Liječenjem ovih bolesti možemo prevenirati buduće kognitivne poremećaje. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju povezanost između moždanog udara i nastanka kognitivnih poremećaja. Prije više od 10 godina objavljeni su rezultati studija o učestalosti demencije nakon moždanog udara. Otprilike 10-30% bolesnika nakon moždanog udara ima demenciju. Meta-analiza koja je uključila više od 7500 bolesnika pokazuje da oko 10% bolesnika ima demenciju prije prvog moždanog udara, a u još 10% bolesnika nastaje demencija nakon prvog moždanog udara, a više od 30% bolesnika ima demenciju nakon ponavljanih moždanih udara. Kognitivni poremećaji nakon moždanog udara ustanovljeni su u  22% bolesnika 3 mjeseca nakom preboljelog moždanog udara, u 22% bolesnika nakon 5 godina i u 21% bolesnika nakon 14 godina praćenja.

Arterijska hipertenzija ima značajnu ulogu u nastanku bolesti malih krvnih žila mozga uključujući i lakunarne infarkte mozga. Međutim, odnos između povišenog krvnog tlaka i kognitivne disfunkcije, a bez preboljelog moždanog udara još uvijek je kontroverzan i nije u potpunosti razjašnjen. Brojne studije pokazuju povezanost između povišenog krvnog tlaka i kognitivnih poremećaja. Studija objavljena prije par godina pokazuje povezanost između arterijske hipertenzije u srednjoj životnoj dobi i kognitivnih poremećaja tijekom praćenja bolesnika. U studiju je bilo uvršteno više od 3700 bolesnika s povišenim krvnim tlakom. Rezultati studije pokazuju da svako povišenje sistoličkog krvnog tlaka za 10 mmHg iznad normalih vrijednosti bez obzira na moždani udar ili koronarnu bolest srca povećava rizik nastanka kognitivnih poremećaja. Povišeni sistolički krvni tlak iznad 160 mmHg povezan je s 14%-tnim povećanjem rizika nastanka kognitivnih poremećaja. U osoba starijih od 85 godina povišeni sistolički tlak iznad 160mmHg također je povezan s kognitivnom disfunkcijom. Rezultati ovih  istraživanja pokazuju da povišeni krvni tlak  ima važan utjecaj na demenciju. Studije s višegodišnjim praćenjem bolesnika tijekom 21 godine pokazuju da povišeni sistolički tlak (više od 160mmHg) u srednjoj životnoj dobi ili povišene masnoće u krvi značanjo povećavaju rizik nastanka demencije u starijoj životnoj dobi.

Također,  rezultati istraživanja pokazuju da arterijska hipertenzija povećava rizik nastanka demencije u srednjoj i starijoj životnoj dobi. Međutim, rezultati jedne druge studije pokazuju da povišeni krvni tlak u srednjoj životnoj dobi, a ne i u starijoj životnoj dobi ima značajan utjecaj na poremećaje kognitivnih funkcija tijekom višegodišnjeg praćenja bolesnika. Rizik nastanka kognitivnih poremećaja povećan je i kasnije tijekom života  u slučaju da bolesnici imaju ostale rizike za kardiovaskularne bolesti uključujući pretilost i povišene masnoće u krvi.

U zaključku možemo naglasiti da  je snažna povezanost između povišenog krvnog tlaka i kognitivnih poremećaja. Još uvijek su brojna pitanja o antihipertenzivnoj terapiji i mogućnostima prevencije poremećaja kognitivnih funkcija u naših bolesnika. Nadamo se da će buduće studije odgovoriti na brojna pitanja o kontroli krvnog tlaka, mogućnostima prevencije lakunarnih infarkta mozga te o primarnoj i sekundarnoj prevenciji kognitivnih poremećaja.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Rizik od karcinoma shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]

Alkohol shutterstock_718245883

Prekomjerno pijenje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMjesec siječanj bio je posvećen javnozdravstvenoj akciji pod nazivom „Suhi siječanj“, a odnosio se na konzumaciju alkohola. Glavno pitanje koje se postavljalo i na koje se pokušalo odgovoriti jest koliko je zapravo u redu popiti jer je često prisutna zbunjenost oko unosa alkohola dok poruke često bude vrlo različite. Prema Američkim prehrambenim smjernicama od 2020. […]

Paracetamol shutterstock_1761324461

Kombinacija ibuprofena i paracetamola za samoliječenje

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteU samoliječenju najčešće posežemo za paracetamolom ili za nekim nesteroidnim protuupalnim lijekom (NSAIL) poput ibuprofena, naproksena ili ketoprofena. Kod jače akutne boli (npr. zubobolja, menstrualna bol, bol u leđima nakon naprezanja) ponekad jedna djelatna tvar nije dovoljna. Tada je korisna fiksna kombinacija ibuprofena i paracetamola (u jednoj tableti su oba lijeka), jer kod određenih vrsta […]

Karcinom mokraćnog mjehura

Zašto se javlja ponovna nemogućnost mokrenja i potreba za kateterom nakon operacije karcinoma mokraćnog mjehura?

Benigno uvećana prostata shutterstock_2685504289

Kada je ipak potrebna operacija benigno uvećane prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStariji muškarci s dobroćudno uvećanom prostatom (BPH – benigna prostatična hiperplazija) i smetnjama mokrenja  često su u primorani razmišljati o kirurškom liječenju – operaciji prostate. „A da Vi meni lijepo izvadite tu prostatu pa smo se riješili brige, i Vi i ja!?“  Ili: “Imate li kakav  jači lijek za to mokrenje, ovo je sve slabo, […]

HPV

Mogu li se kondilomi prenijeti na kosu ili vlasište kod muškarca dodirom ruku zaražene osobe?

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Je li sinusna tahikardija i nalaz EKG uređaja zabrinjavajući kod anksioznosti?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Kako protumačiti RTG nalaz pluća s naglašenim perihilarnim bronhovaskularnim crtežom i uvećanom sjenom srca?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute