Bolna oteklina testisa najčešće sugerira upalnu bolest – epididimitis, osobito u mlađih, spolno aktivnih te starijih muškaraca koji nose urinarni kateter. Naglo nastala bol u jednom od testisa, obično ničim provocirana, koja nastaje u mladih muškaraca (najčešće mlađih od 35 g) i praćena je manjom ili većom oteklinom zahtijeva hitni urološki pregled!

    Ovo su vrlo česti i značajni simptomi zbog kojih se bolesnici javljaju u urološku ordinaciju. Oteklinu, osobito spolnih organa, urolozi daleko najčešće viđaju u muškaraca (ginekolozi u žena) dok je povišena tjelesna temperatura jednako često zastupljena u oba spola.

    Povišena tjelesna temperatura je svaka iznad 37°C. Ona se mjeri toplomjerom u odraslih osoba najčešće ispod pazuha (tzv. aksilarna temperatura, od lat.-axilla, pazuh) mirujući kroz 5 minuta. Možda Vam se ovo čini nepotrebno i banalno, pa pomalo i uvredljivo navoditi. Vjerujte mi, nije nepotrebno! Naime, često čujemo izjave poput:“… ne nisam mjerio, ali to je, znate, ona unutrašnja temperatura.“ Ne postoje unutrašnja i vanjska temperatura!!! Kad bolesnik govori o tzv. unutrašnjoj temperaturi govori o vlastitim osjetu topline a to u mnogo slučajeva može zavarati – zato temperaturu tijela treba mjeriti, a ne procjenjivati osjetom! Liječnik može mjeriti i tzv. rektalnu temperaturu (analno, u završnom dijelu debelog crijeva) pa onda usporediti s aksilarnom temperaturom, ali to sad nadilazi okvire ove rasprave.

    Neobično je važno ovdje napomenuti kako povišena temperatura u „uroloških bolesnika“ nikada (ili gotovo nikada) nije ona ispod 38°C, a vrlo često prelazi i 39,5°C. Radi se, dakle, redovito o vrlo visokim temperaturama nerijetko praćenim i osjećajem zimice i/ili tresavice koje samom povišenju temperature mogu i prethoditi. Nadalje, „urološke temperature“ javljaju se najčešće u popodnevnim i večernjim satima a vrlo rijetko jutarnjim. Krivulja „urološke temperature“ kroz npr. 3 dana izgleda zupčasto pa takvu krivulju kolokvijalno nazivamo i „septičnom krivuljom“. U pravilu nikada to nisu kontinuirano povišene temperature s ravnom krivuljom. Blaga povišenja temperature ispod 38°C, a još manja ona ispod 37,5°C (tzv. subfebrilitet) nisu posljedica neke ozbiljnije urološke bolesti.

    Oteklina se najčešće viđa u području spolnih organa ili u njihovoj neposrednoj blizini i to u muškaraca. Mnoga stanja, bezazlena kao i ona opasna, mogu se prezentirati oteklinom. Ona može biti bolna ili bezbolna. Bolna oteklina penisa koja nastaje u neobrezanih muškaraca naziva se parafimoza. Bolesnike bol brzo dovede liječniku i potrebna je manualna repozicija zaglavljenog glavića, a katkad i hitna kirurška intervencija pa kasnije obrezivanje.

     Bolna oteklina testisa najčešće sugerira upalnu bolest – epididimitis, osobito u mlađih, spolno aktivnih te starijih muškaraca koji nose urinarni kateter. Iako, nijedna dob nije pošteđena mogućnosti za nastanak te bolesti. Naglo nastala bol u jednom od testisa, obično ničim provocirana, koja nastaje u mladih muškaraca (najčešće mlađih od 35 g) i praćena je manjom ili većom oteklinom zahtijeva hitni urološki pregled! Potrebno je svim sredstvima, pa i kirurški ako je potrebno, isključiti ili potvrditi torziju testisa. Čak i ako se radi samo o temeljitoj sumnji na torziju testisa potreban je kirurški zahvat sa ciljem očuvanja testisa i to unutar 6 sati od nastanka prvih simptoma. Bolna oteklina obično brzo dovodi bolesnika urologu. Međutim, s bezbolnom oteklinom, nažalost, nije tako. Bezbolna oteklina testisa, osobito u mladog muškarca, znak je za alarm!!!! Ovakav nalaz treba odmah, bez panike ali vrlo ozbiljno, pobuditi sumnju na maligni tumor testisa – benigni su velika rijetkost. Iako postoje (i to često!) cistične promjene epididimisa (mali organ uz testis) koje se mogu jasno pipati, a ne dovode do boli – nemojte sami zaključivati i donositi definitivne odluke. U slučaju bezbolne otekline testisa ili epididimisa neka to učini stručnjak – urolog.