Što se događa s imunitetom u trudnoći?

Znanstvenici naglašavaju da je prerano preporučiti uzimanje visoke doze probiotika kao dodataka prehrani tijekom trudnoće i dojenja, no nadaju se da će nova istraživanja otkriti mehanizme pomoću kojih mikroorganizmi u majčinom mlijeku mogu pomoći razvoju imunosnog sustava djeteta...

Znanstvenici su novim saznanjima smjestili imunološki sustav u središte kontrole trudnoće. U nedavno objavljenom istraživanju, znanstvenici sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji složili su model po kojem se ljudske stanice imuniteta ponašaju tijekom normalne trudnoće.

Dosadašnja uvjerenja

Naime, do sada se smatralo kako je proces rada imunološkog sustava u trudnoći sličan radu imuniteta kod transplantacije organa. Zbog prisutnosti stanica imuniteta majke u blizini mjesta implantacije embrija, došlo se do zaključka kako majčin imunološki sustav mora biti suprimiran tijekom trudnoće kako ne bi došlo do odbacivanja ploda. Prema navedenoj teoriji, stanice imuniteta majke u blizini mjesta implantacije bore se zajedno sa stranim stanicama koje nastoje suprimirati majčin imunitet. Ukoliko stanice embrija pobijede, embrij će se uspješno implantirati. U suprotnom, dolazi do spontanog pobačaja ili prijevremenog poroda. Međutim, nova saznanja ukazuju kako ova teorija nije točna. Naime, pokazalo se kako prisutnost majčinih stanica imuniteta nije reakcija majčinog organizma na strano tijelo, već neophodan dio uspješne implantacije. Također, novi dokazi ukazuju kako su majčin imunitet i imunitet embrija u međusobnoj sprezi tijekom cijele trudnoće, a upravo je to jedna od ključnih stavki uspješne trudnoće.

Izmjena upalnih i protuupalnih reakcija tijekom trudnoće

Prilikom implantacije, stanice embrija vrše aktivnu invaziju na stijenku maternice, a pritom u maternici dolazi do kaskade upalnih reakcija, slično reakcijama koje se javljaju tijekom zarastanja rane. Kada bi upala u maternici izostala, implantacija se ne bi mogla uspješno odviti što naglašava važnost upalnih molekula i stanica u ovom procesu.

Upalno stanje dominira prvih 12 tjedana trudnoće, dok slijedećih 15 tjedana, dok fetus intenzivno raste i razvija se, vlada protuupalno stanje.

Određene fetalne stanice proizvode antigene očeva podrijetla, koje bi u normalnim okolnostima majčin imunitet napao kao strano tijelo. Međutim, u trudnoći se javljaju specijalne T stanice (Tregs) koje aktivno štite fetalne stanice i stvaraju protuupalno okruženje. Niska razina ovih specijalnih T stanica dovodi se u vezu sa spontanim pobačajem.

Neposredno prije termina poroda, u organizmu majke opet se javlja upalno stanje bez kojeg ne može krenuti porod. Smatra se kako neadekvatan imunološki odgovor može biti krivac i za prijevremeni porod. Na majčin imunitet tijekom trudnoće utječu brojni čimbenici, a smatra se kako je jedan od njih i majčin mikrobiom.

Dobre bakterije saveznik trudnoće

Do sada se smatralo kako se prvi susret bebe s mikrobima događa tek prilikom poroda. Međutim, novija su istraživanja dokazala prisutnost mikroorganizama u bebinoj prvoj stolici što znači kako se prijenos mikroba od majke na dijete odvija i prije rođenja. No, nemaju samo mikrobi ulogu u fetalnom razvoju, već i dijelovi mikroba i proizvodi probave mikroba koji se mogu prenijeti putem posteljice.

Istraživanja na miševima su pokazala kako djeca miševa koji su tijekom trudnoće izloženi štetnoj E. coli, a koja je izliječena prije poroda, imala jače razvijene stanice imuniteta, zreliji metabolizam i povišenu razinu antimikrobnih tvari u crijevima. No, opasne bakterije mogu učiniti i veliku štetu, jer činjenica jest da 40 % prijevremenih poroda izazivaju infekcije. Poglavito su opasne virusne infekcije koje majku čine podložnijima za razvoj i bakterijskih infekcija što može uzrokovati razvojne poteškoće kod djeteta i povišeni rizik od shizofrenije, autizma i alergija kasnije u životu.

Postoje dokazi kako dobre bakterije imaju niz prednosti za dijete i majku. Finska studija iz 2010. godine pokazala je kako uzimanje probiotičkih kultura već u ranoj trudnoći (prvom tromjesečju) ostvaruje benefit za zdravlje djeteta. Znanstvenici sa Sveučilišta u Turku proveli su istraživanje na 256 trudnica koje su tijekom prvog tromjesečja redovito uzimale dodatke prehrani koji su sadržavali Lactobacillus rhamnosus GG(LGG) i Bifidobacterium lactis bb12 (BBL). Nakon dvogodišnjeg praćenja rezultati su pokazali da su te majke imale 20% manji rizik od gestacijskog dijabetesa nego kontrolna skupina. 

Istraživanje iz 2016. godine pokazalo je da uzimaju li žene u kasnoj trudnoći i tijekom dojenja probiotike s više sojeva bakterija, mogu smanjiti grčeve i povraćanje dojenčadi.

U časopisu American Journal of Epidemiology 2011. godine objavljeno je da trudnice koje redovito konzumiraju mlijeko ili jogurt s tzv. dobrim bakterijama imaju manji rizik za preeklampsiju.

Zaključak

Znanstvenici naglašavaju da je prerano preporučiti uzimanje visoke doze probiotika kao dodataka prehrani tijekom trudnoće i dojenja, no nadaju se da će nova istraživanja otkriti mehanizme pomoću kojih mikroorganizmi u majčinom mlijeku mogu pomoći razvoju imunosnog sustava djeteta.

Ono što se preporučuje jest paziti na prehranu u trudnoći koja bi trebala biti što raznovrsnija. Valjalo bi izbjegavati zapadnjačku prehranu koja je povezana s povišenim rizikom od prijevremenog poroda, moguće zbog neravnoteže crijevne mikrobiote koju takva prehrana izaziva. Pravilna i raznovrsna prehrana u trudnoći osigurava raznoliku mikrobiotu kod novorođenčadi koja pomaže u zaštiti od infekcija.

Ocijenite članak

Ocjena 5.00 (broj glasova: 1)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci

Vezana pitanja i odgovori