Anksiozni poremećaji (DSM-5) – 9. dio

Posljednji u skupini anksioznih poremećaja prema DSM-5 klasifikaciji jest anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja...

Anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja

Posljednji u skupini anksioznih poremećaja prema DSM-5 klasifikaciji jest anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja, a da bi se postavila dijagnoza ovog poremećaja moraju biti zadovoljeni sljedeći dijagnostički kriteriji:

  1. panični napadi ili anksioznost dominiraju kliničkom slikom
  2. prisutni su dokazi iz anamneze, tjelesnog pregleda ili laboratorijskih nalaza da su smetnje direktna patofiziološka posljedica drugog zdravstvenog stanja
  3. ove se smetnje ne mogu bolje objasniti drugim psihičkim poremećajem
  4. ove se smetnje ne javljaju isključivo tijekom delirija
  5. ove smetnje uzrokuju klinički značajnu patnju ili oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim značajnim područjima funkcioniranja.

Glavna karakteristika ovog poremećaja jest anksioznost koja je klinički značajna, a čiji nastanak se na najbolji način može objasniti time da drugo zdravstveno stanje svojim fiziološkim djelovanjem dovodi do nastanka ovih smetnji. Navedeno se temelji na tjelesnom pregledu, anamnezi ili laboratorijskim pretragama. Važno je isključiti druge psihičke poremećaje koji bi mogli izazvati iste ili slične simptome kako bismo mogli znati da je upravo određeno zdravstveno stanje izazvalo pojavu ovih simptoma. Dakle, da bi se potvrdila dijagnoza ovog poremećaja potrebno je učiniti laboratorijske procjene i zdravstvene pretrage koje potvrđuje postojanje zdravstvenog stanja koje može izazvati anksioznost, a to zdravstveno stanje mora prethoditi pojavi anksioznosti.

Diferencijalno dijagnostički moramo isključiti delirij, mješovitu prezentaciju simptoma (npr. raspoloženje i anksioznost, anksiozni poremećaj prouzročen psihoaktivnom tvari ili lijekom, anksiozni poremećaj koji nije posljedica poznatog zdravstvenog stanja, anksiozni poremećaj zbog bolesti, poremećaj prilagodbe, simptome anksioznosti koji mogu biti vezani uz neki drugi psihički poremećaj (npr. shizofrenija, anoreksija nervoza) te drugi specificirani ili nespecificirani anksiozni poremećaj.

Veliki je broj zdravstvenih stanja u sklopu kojih se javlja anksioznost - neurološke bolesti (npr. neoplazme, epilepsije, vestibularna disfunkcija, encefalitis), kardiovaskularne bolesti (npr. kongestivno zatajenje srca, plućna embolija, aritmije), endokrine bolesti (npr. hipertiroidizam, feokromocitom, hipoglikemija, hiperadrenokortikolizam), respiratorne bolesti (npr. pneumonija, kronična opstruktivna plućna bolest, astma), metabolički poremećaji (npr. manjak vitamina B12, porfirija).

 Tijek ovog poremećaja slijedi tijek one tjelesne bolesti koja je zapravo primarni uzrok, odnosno koja se nalazi u podlozi. Kod starijih ljudi važno je uzeti u obzir da oni mogu kronične tjelesne bolesti, a anksiozni poremećaj može se razviti neovisno od toga.

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci

Ivana Ljubičić Bistrović dr.med., specijalist psihijatar, Klinika za psihijatriju KBC Rijeka

Stres