Kako izaći iz začaranoga kruga kronične boli

Razgovor s dr. sc. Marijanom Braš, dr. med., spec. psihijatricom na Klinici za psihološku medicinu Kliničkoga bolničkog centra Zagreb te hrvatskom predstavnicom međunarodnog udruženja Zajedno protiv boli i dopredsjednicom Radne skupine za liječenje boli Svjetske federacije udruženja za biologijsku psihijatriju.

Kronična bol velik je zdravstveni, ekonomski i socijalni problem. Bol je bila jedna od glavnih tema na interaktivnim radionicama u nedavnoj Belupovoj školi zdravlja u Rovinju, a upravo je o njoj govorila dr. Braš.

Svjesni smo činjenice da je bol neugodan individualni osjećaj koji je teško definirati, ali možete li nam ipak reći što je to kronična bol?
Za razliku od akutne boli, koja nas kao posebna senzacija živčanog sustava upozorava na moguću ozljedu, kronična je bol potpuno različit fenomen. Kronična je bol bez biološke vrijednosti, a traje dulje od uobičajenog vremena potrebnog za oporavak tkiva (može trajati mjesecima i godinama), te predstavlja bolest samu za sebe. Iako u razvoju kronične boli mogu postojati razni inicijalni odnosno ponavljajući uzroci (npr. artritis, karcinom, infekcija), neki pacijenti trpe zbog kronične boli u odsustvu bilo kakve jasne ozljede. Uobičajene pritužbe na kroničnu bol uključuju glavobolje, križobolje, karcinomsku bol, bol kod artritisa, neuropatsku bol te psihogenu bol.

Kronična bol predstavlja velik javnozdravstveni problem te narušava kvalitetu života bolesnika s čestim razvojem kroničnoga bolnog sindroma. Izrazito je važno napomenuti da često neadekvatno liječena akutna bol dovodi do razvoja kronične boli i to zbog zamršenih procesa u centralnom nervnom sustavu koji utječu na cjelokupnu percepciju boli.

Koja je razlika između kronične boli i kroničnoga bolnog sindroma?
Kronični bolni sindrom je kompleksno, multidimenzionalno kronično bolno stanje kod kojeg dolazi i do razvoja drugih simptoma kao što su anksioznost, depresivno raspoloženje i subjektivni osjećaj patnje, nesanica, umor, smanjena tjelesna aktivnost, promjene u socijalnim kontaktima. Istraživanja upozoravaju da više od 40 posto bolesnika s kroničnom boli s vremenom razvija  kronični bolni sindrom, čije liječenje zahtijeva i psihološke/psihijatrijske intervencije. Na žalost, često je prisutan začarani krug kod bolesnika s kroničnim bolnim sindromom, koji smanjivanjem fizičke aktivnosti u cilju redukcije boli uzrokuje još veću tjelesnu slabost i smanjenje mišićne snage, uz čestu tjeskobu i depresiju, što onda dovodi do još jače boli.

Kao jednu od važnih oblika kronične boli spomenuli ste i neuropatsku bol. Koje su osobitosti neuropatske boli?
Neuropatska bol nastaje pri oštećenju perifernih živaca ili samog CNS-a različite etiologije. Ona može biti akutna i kronična. Kao jedne od najčešćih primjera neuropatske boli spomenula bih dijabetičku polineuropatiju, postherpetičnu polineuropatiju, neuralgiju nervusa trigeminusa, fantomsku bol nakon amputacije, neuropatsku bol nakon CVI-ja te kod bolesnika s multiplom sklerozom. Uzrok joj može biti alkohol, brojni lijekovi itd. Danas poznati mehanizmi nastanka neuropatske boli ukazuju na to zašto se bol može osjetiti i kada nema patološke aktivnosti, kako se bol može osjetiti najmanjim dodirom, širiti se izvan područja traume, kao i zašto jedan lijek može biti koristan tijekom određenog dijela liječenja, a kasnije je potpuno beskoristan.

Liječenje neuropatske boli otkriva nam svu šarolikost i kompleksnost mogućih terapijskih pristupa. Koji su suvremeni terapijski pristupi u liječenju neuropatske boli?
Iako su dijagnostika i liječenje neuropatske boli bili predmet brojnih bazičnih i kliničkih istraživanja u posljednjih nekoliko desetljeća, kod značajnog broja bolesnika nije se uspijevala postići zadovoljavajuća redukcija boli upravo zbog nedovoljnog razumijevanja mehanizama nastanka i daljnjeg održavanja. Međutim, neslućen razvoj neuroznanosti i novih tehnika prikaza mozga omogućio je u posljednjih nekoliko godina i veće razumijevanje patofiziologije neuropatske boli. To je dovelo i do razvoja novih farmakoloških i nefarmakmoloških pristupa, koji su skrojeni prema ovim mehanizmima. Danas se smatra da je u liječenju neuropatske boli potreban multidisciplinaran i multimodalan pristup. Uz brojne nefarmakološke metode liječenja, temelj su modernog farmakološkog liječenja novi antikonvulzivi i antidepresivi, koji djeluju na oba  neurotransmitera – noradrenalin i serotonin.

Koje su najznačajnije spoznaje o neuropatskoj boli odnosno kroničnoj boli općenito iznesene u Rovinju?
Mislim da su radionice u Rovinju značajan iskorak prema kvalitetnijem liječenju bolesnika s kroničnom boli jer je uz najsuvremenije spoznaje o mehanizmima nastanka i terapijskim strategijama u liječenju kronične boli naglasak stavljen na multidisciplinarni i multimodalni pristup liječenju. Osobito je istaknuta važnost prepoznavanja i liječenja komorbiditetnih psihijatrijskih poremećaja kod bolesnika s kroničnom boli jer gotovo da nema psihijatrijskog poremećaja bez kronične boli kao mogućeg simptoma. Kod velikog broja bolesnika koji trpe zbog kronične boli prisutna je raznolika psihijatrijska simptomatologija. Osobito je značajna povezanost kronične boli i depresije, koje dijele zajedničke neurobiološke mehanizme, kao i međupovezanost svih anksioznih poremećaja i doživljaja boli, osobito PTSP-a. Suvremena istraživanja upućuju na to da pozornost, raspoloženje i anksioznost izrazito utječu na percepciju boli i procese u mozgu. Snažni emocionalni poremećaji mogu pokrenuti u centralnom nervnom sustavu doživljaj boli i bez oštećenja tkiva. Ovi zajednički neurobiološki mehanizmi ukazuju i na zajedničke terapijske intervencije jer racionalnom primjenom lijekova možemo dovesti do redukcije bolne simptomatologije i pridruženih psihijatrijskih poremećaja. Također je naglašena važnost pravilnog  odnosa između liječnika i bolesnika s kroničnom boli. Taj odnos mora biti utemeljen na partnerstvu i uz holistički pristup individualno prilagođen potrebama pojedinog bolesnika.

Kako možemo razgraničiti tjelesnu bol od psihičke boli?
U analizi pojedinih komponenti boli (tjelesne, psihičke, socijalne, duhovne) izrazito je važna dobra procjena bolesnika. Uz detaljan intervju s bolesnikom, kojim ćemo pokušati prepoznati doživljaj boli, izrazito su korisni dnevnici boli, brojne skale i samoocjenski instrumenti koji nam dosta detaljno mogu pomoći u razlikovanju senzorne i afektive komponente boli. Također je potrebno analizirati ponašanje bolesnika s boli, njegove odnose s drugima, životni stil itd. Upravo su u tom kontekstu potrebni suradni psihijatri kao članovi multidisciplinarnih timova za liječenje boli, koji u svom radu trebaju primjenjivati psihofarmakološke i psihoterapijske intervencije.

Koje biste praktične savjete dali pacijentima koji trpe kroničnu bol? Što poduzeti, kako i gdje?
Kroničnoj se boli često pridaje premalo značenja u dijagnostici i liječenju, unatoč značajnoj subjektivnoj patnji koju ona sa sobom nosi. U isto su nam vrijeme danas i u našoj zermlji dostupni vrlo učinkoviti lijekovi kojima možemo smanjiti bol, uz sve veću prisutnost nefarmakoloških metoda liječenja. Iako još zaostajemo za suvremenim zemljama s razvijenim multidisciplinarnim centrima za liječenje boli, u Hrvatskoj se osniva sve više specijaliziranih ambulanti za bol. Edukacije, kao ona u Rovinju, služe za širenje znanja i liječnicima obiteljske medicine o liječenju tih bolesnika. U tom je kontekstu važno naglasiti da nikako ne treba trpjeti kroničnu bol, koja će s vremenom dovesti do niza psihosocijalnih posljedica i smanjivanja kvalitete života bolesnika. Izrazito je važna edukacija bolesnika o samim uzrocima boli i mogućnostima liječenja jer samo dobro educirani bolesnik može biti subjekt i partner u  liječenju. Ako je uz samu bol prisutna i psihološka nadgradnja s razvojem depresije i tjeskobe, to se nikako ne smije smatrati normalnom posljedicom boli, nego te psihičke smetnje treba energično liječiti. Poznato je da bolesnici s kroničnom boli i depresijom imaju mnogo više suicidalnih razmišljanja od bolesnika koji nisu depresivni.

U kojoj ste mjeri zadovoljni lijekovima koje Belupo stavlja na tržište?
Osobno sam izrazito zadovoljna paletom lijekova koje Belupo ima za liječenje psihijatrijskih poremećaja i kronične boli. Za liječenje pridruženih anksiozno-depresivnih poremećaja kod bolesnika s kroničnom boli pokazali su mi se vrlo efikasnima paroxetin (Seroxat) i alprazolam (Misar), s naglaskom na kraćem vremenskom davanju alprazolama i dovoljno dugom uzimanju paroxetina.

Posebno sam zadovoljna terapijskom efikasnošću mirtazapina (Calixta) jer zbog svog dualnog mehanizma djelovanja isti lijek ima i antidepresivni i analgetski učinak kod bolesnika s kroničnom boli. Posebno naglašavam da je mirtazapin jedini dualni antidepresiv kod kojeg je antidepresivna doza jednaka analgetskoj. Belupovi antipsihotici (Vaira i Prospera) imaju svoje mjesto u liječenju psihotičnih simptoma, a pokazali su mi se efikasnim u liječenju sumanutih poremećaja, u kojima je bol bila jedini simptom. Budući da su novi antikonvulzivi, a osobito gabapentin (Katena), prva linija u liječenju neuropatske boli, ovaj lijek ima posebno mjesto u liječenju bolesnika s neuropatskom boli različite etiologije. Ne treba zaboraviti i tramadol (Lumidol), koji zbog svog specifičnog djelovanja na opijatne receptore, kao i na noradrenalinske i serotoninske receptore, ima sve veću važnost u liječenju različizih vrsta kronične boli, kao i cijelu paletu nesteroidnih antireumatika koji su indicirani za pojedina bolna stanja.

Na kraju bih htjela naglasiti važnost koju Belupo pridaje edukaciji liječnika i javnosti, a osobito liječnika obiteljske medicine, što je i pokazao nedavnim radionicama u Rovinju. Sudionici radionica pokazali su veliko zanimanje za tematiku kronične boli, koja je jedan od najčešćih simptoma u njhovoj ordinaciji.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Bol

Molim Vaš savjet za jake glavobolje

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Artritis

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Bol

Uz glavobolju imam pritisak na mozgu – što je uzrok tome?

Akutna bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Možete li mi očitati MR nalaz mozga?

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Ljubazno molim pojašnjenje EEG nalaza