Križobolja – 4. dio

Ukoliko se bolesnik odluči posjetiti liječnika zbog boli u leđima, liječnik će procijeniti fizičko stanje bolesnika te uzeti anamnezu bolesti.

Dijagnoza bolesti

Ukoliko se bolesnik odluči posjetiti liječnika zbog boli u leđima, liječnik će procijeniti fizičko stanje bolesnika te uzeti anamnezu bolesti. Obratit će se pozornost na bolesnikovu mogućnost sjedenja, stajanja, hodanja i ustajanja. Također je važno uzeti i dobru anamnezu bola u križima s pitanjima poput:

  • karakter bola: tupa, oštra…
  • mjesto širenja bola: u okolne strukture ili primjerice niz cijelu nogu
  • javlja li se noću
  • kakva je bol kod aktivnosti: manja ili se pojačava
  • što pomaže u smanjenju boli: topli tuš, hladni oblozi, kretanje ili mirovanje
  • je li bilo simptoma poput povišene tjelesne temperature, noćnih bolova, gubitka težine
  • padovi
  • koji lijekovi su pomogli u smanjenu bola.

Postavljanjem ključnih pitanja, liječnik može utvrditi postoje li značajni vanjski čimbenici (npr. stres, depresija, nezadovoljstvo poslom) ili ozbiljna patološka stanja koja zahtijevaju daljnju obradu, tj. odgovarajuće liječenje. Liječnik će pitati bolesnika da ocijeni svoju bol na  VAS (vizualno-analogna skala) skali od 0 do 10, gdje 0 označuje da nema boli, a 10 označuje najtežu moguću bol. Liječnik će također procijeniti koliko dobro bolesnik funkcionira u svakodnevnim aktivnostima i radu sa svojom boli. Navedene metode pomažu liječniku da utvrdi mjesto iz kojeg potječe bol, koliko se bolesnik može kretati prije nego li nastupe epizode boli i prisile bolesnika da se zaustavi, te postoje li mišićni grčevi i slično. Također, na taj način se omogućuje se liječniku isključi ozbiljnije uzorke križobolje.

 Od dijagnostičkih metoda na raspolaganju su: klasičan rendgen, MRI, CT, krvne pretrage, denzitometrija, elektromioneurografiju ili EMNG.
Klasične rendgenske slike mogu pokazati ima li bolesnik artritis ili slomljene kosti. Same rendgenske slike neće pokazati ima li bolesnik problema s kralježničkom moždinom, mišićima, živcima ili intervertebralnim diskovima.
MRI ili CT nam može otkriti herniju intervertebralnih diskova ili probleme s kostima, mišićima, ligamentima, tkivima, tetivama, živcima i krvnim žilama.
Pomoću krvnih pretraga može se otkriti postoji li neka infekcija koja je uzrok boli ili upalna reumatska bolest.
U pojedinim slučajevima liječnik može tražiti i pretragu kostiju (denzitometrija) pomoću koje se mjeri gustoća kosti kod osteoporoze.
Pomoću elektromioneurografa mjeri se aktivnost živčanih stanica te odgovori mišića na te živčane impulse. Pomoću ovog testa može se otkriti kompresija na živac uzrokovana hernijom diska ili suženjem kralježničkog kanala (spinalna stenoza).

 Unatoč velikom razvoju brojnih radioloških i drugih dijagnostičkih metoda, detaljna anamneza i fizikalni pregled su još uvijek jedna od najučinkovitijih metoda u pregledu bolesnika s križoboljom. Anamnezom i fizikalnim pregledom obično se ne može doći do točne dijagnoze, u većini slučajeva oni su dovoljni da se isključi patologija koja upućuju na ozbiljne uzorke križobolje koji zahtijevaju detaljnu i daljnju obradu.  

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u koljenu – možete li mi očitati MR?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]