Procjena kvalitete života bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija uključuje ispitivanje fizičkog, psihičkog i socijalnog zdravlja, prisutnost boli i subjektivnu procjenu općeg zdravlja.

Kvalitetu života bolesnika obično procjenjujemo temeljem rezultata upitnika koji sadrži pitanja za sve sastavnice kvalitete života.

Premoštenje koronarnih arterija prvi put je izvedeno u SAD-u 1964. godine. Tri godine nakon toga u medicinskom časopisu prvi put je opisana ova metoda liječenja kao i njezini prvi rezultati. Današnje mogućnosti liječenja koronarne bolesti srca su višestruke od medikamentne terapije, intervencijskih zahvata na koronarnim arterijama s implantacijom stenta pa do kardiokirurškog zahvata ugradnje premosnica. Premosnice mogu biti venske i arterijske. Cilj svih ovih metoda liječenja je poboljšati prokrvljenost srčanog mišića uspostavom dostatnog protoka krvi. Rezultati liječenja su prestanak ili ublažavanje boli u prsima, očuvanje funkcije srca, prevencija iznenadne smrti, produljenje života i poboljšanje kvalitete života bolesnika.

Unazad više od 40 godina vršena su brojna istraživanja na tu temu. Spomenuti ću samo tri velike studije, a to su ECSSG, CASS i The Veterans Administration Study koje su pokazale manju godišnju smrtnost i veći broj bolesnika bez simptoma tj. bez boli u prsima u skupini s aortokoronarnim premoštenjem u usporedbi sa skupinom bolesnika koji nisu operirani nego su liječeni samo medikamentima. Rezultati vlastitog istraživanja kojeg sam završio pred par godina  također pokazuju trostruko manju sedmogodišnju smrtnost u skupini operiranih bolesnika u usporedbi s neoperiranim bolesnicima. Tijekom praćenja tri puta veći broj bolesnika vratio se na posao s punim radnim vremenom u skupini operiranih bolesnika nego u skupini neoperiranih bolesnika.

Na kvalitetu života nakon premoštenja koronarnih arterija imaju negativni utjecaj pridružene bolesti kao što su šećerna bolest, kronična opstruktivna plućna bolest, arterijska hipertenzija, cerebrovaskularna bolest i oštećenje bubrežne funkcije. Prekomjerna tjelesna težina također je pokazatelj lošije kvalitete života nakon premoštenja koronarnih arterija.

Nakon operacije premoštenja koronarnih arterija većina bolesnika (80-90%) bolje se osjeća nego prije operacije. Većina bolesnika ima povećanu toleranciju fizičkih napora nakon operacije, lakše podnosi fizičke napore. Što se tiče psihičke komponente većina bolesnika nakon operacije navodi da su boljeg raspoloženja uz povećanje samopouzdanja i smanjenje straha i zabrinutosti. U socijalnim kontaktima nakon operacije također nalazimo češće druženje bolesnika s članovima obitelji, prijateljima i rođacima nego prije operacije.
Zaključno može se reći da operacija premoštenja koronarnih arterija značajno utječe na produljenje života bolesnika i na poboljšanje kvalitete života bolesnika. To je vidljivo povećanjem tolerancije fizičkog napora, smanjenjem ili prestankom boli u prsima, povećanjem samopouzdanja i smanjenjem depresije,  straha i zabrinutosti.