Nordijska prehrana kao alternativa mediteranskoj prehrani

Dugi niz godina mediteranska prehrana nalazi se na tronu prehrambenih obrazaca koji pružaju brojne povoljne učinke na naše zdravlje.

Dugi niz godina mediteranska prehrana nalazi se na tronu prehrambenih obrazaca koji pružaju brojne povoljne učinke na naše zdravlje. No, prema novom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) po pitanju blagotvornosti uz bok merditeranskoj našla se nordijska prehrana. 

Autori izvještaja  su detaljno analizirali brojne  radove koji su promatrali učinak mediteranske i nordijske prehrane na zdravlje te su zaključili da praćenjem jednog od ova dva prehrambena obrasca pojedinac može značajno smanjiti rizik od brojnih kroničnih nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i karcinoma. Ipak,  u izvještaju stoji kako tek 15 zemalja od članica Europske unije nastoji u svoje smjernice unijeti preporuke mediteranske odnosno nordijske prehrane.

Kronične nezarazne bolesti su vodeći svjetski uzrok prijevremene smrti te se procjenjuje da će do 2030 godine biti uzrokom 52 milijuna smrti.  Nepravilna prehrana je jedna od važnijih uzroka porasta ovih bolesti  pa autori izvještaje  pozivaju vlasti da ulože napore u promicanju pravilne prehrane  i uvođenje mediteranske ili nordijske prehrane u nacionalne smjernice.

Mediteranska prehrana je sinonim pravilne prehrane

Tradicionalna mediteranska prehrana veže se, jasno, uz mediteransko podneblje. Iako svaka zemlja ima vlastitu inačicu, u osnovi je mediteranska prehrana bazirana na lokalnoj, sezonskoj i svježoj hrani. Karakterizira je visok unos biljne hrane (voća, povrća, žitarica i orašastih plodova) i maslinovog ulja, umjeren unos ribe i mesa peradi te nizak unos mliječnih proizvoda (prvenstveno jogurta i sira), crvenog mesa, procesiranih namirnica i slastica. Umjeren unos vina, najčešće uz obrok važan je dio mediteranske kulture. Osim samih prehrambenih navika i  sam način života koji se veže uz Mediteran pridonosi svekupnom učinku na zdravlje. Zajednički obroci , relativno dugo objedovanje te popodnevni odmor odnosno „siesta“ predstavljaju važne komponente koje pridonose blagotvornim učincima mediteranskog načina života na zdravlje. 

Brojne znanstvene studije pokazuju da su osobe koje slijede takav način prehrane u manjoj opasnosti od obolijevanja od koronarne bolesti srca.  Osim zaštite od kardiovaskularnih bolesti, utvrđeno je da mediteranska dijeta ima preventivno djelovanje i na druge degenerativne bolesti.  Prema izvještaju, pridržavanje mediteranskoj prehrani može smanjiti rizik od karcinoma, osobito karcinoma dojke, želudca, debelog crijeva i prostate, kognitivnih bolesti poput Alzheimerove bolesti i dijabetesa tip 2.  Pozitivan  učinak pripisuje se bogatstvu hranjivih tvari koje mediteranska prehrana osigurava,  uključujući bogatstvo antioksidansa ali i brojih drugih tvari i navika koje utječu na sniženje masnoća u krvi i krvnog tlaka, te imaju protuupalo, imunostimulirajuće i antikarcinogeno djelovanje.

Do dugovječnosti uz nordijsku prehranu

Nordijska prehrana je također karakteristična po domaće uzgojenoj hrani te gotovo nepostojećoj konzumaciji hrane iz restorana brze hrane. Nordijska prehrana dijeli mnoge sličnosti s mediteranskom prehranom, no ipak uključuje nešto drugačiji izbor namirnica karakterističnih za sjevernu Europu: ribu (osobito plavu ribu hladnih mora bogatu omega-3 masnim kiselinama poput lososa i haringe), kupus, korjenasto povrće, bobičasto voće i voće općenito te cjelovite žitarice poput ječma, zobi i raži. 

Sličnost je ovih prehrambenih obrazaca unos ribe te namirnica bogatih antioksidasima, dok se glavna razlika odnosi na izbor ulja: sunčano podneblje Mediterana omogućuje uzgoj maslina i proizvodnju maslinovog ulja, dok tu ulogu na sjeveru preuzima repičino ulje. Ulje repice može se, inače,  pohvaliti niskim udjelom zasićenih masnih kiselina koji iznosi otprilike 7 % te visokim udjelom nezasićenih masnih kiselina. Značajan je izvor jednostruko nezasićene oleinske kiseline. Naime, oleinska kiselina je jedan od glavnih aduta maslinovog ulja, a sadržaj oleinske masne u repičinom ulju usporediv je s udjelom kojeg nalazimo u maslinovom. Dodatna prednost repičinog ulja je i sadržaj alfa-linolenske masne kiseline (ALA) koja pripada skupini blagotvornih omega-3 masnih kiselina. Usporedbe radi, repičino ulje sadrži 8 puta više ALA od maslinovog ulja. Repica se smatra poželjnim izvorom masti jer zamjena zasićenih masti u prehrani nezasićenim mastima doprinosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi. Repičino ulje iznimno je bogato vitaminom E koji u organizmu djeluje kao antioksidans.

Zbog izvrsne stabilnosti na visokim temperaturama, repičino ulje je pogodno za pečenje, prženje čak i u fritezi, kuhanje, a može se dodavati i u hladna jela poput salata.

Iako je nordijski tip prehrane manje istražen od mediteranskog obrasca brojne studije govore joj u prilog osobito kada je u pitanju smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Dodatno, studija objavljena 2012. godine u časopisu Danish Cancer Society otkrila je snažnu povezanost ovakve tradicionalne sjevernjačke prehrane s produljenjem životnog vijeka.

Nordijsku prehranu zasigurno očekuje uzlazna putanja popularnosti, o čemu svjedoči i  ovaj izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije.

Literatura:

Renzella J. et al. What national and subnational interventions and policies based on Mediterranean and Nordic diets are recommended or implemented in the WHO European Region, and is there evidence of effectiveness in reducing noncommunicable diseases? Health Evidence Network synthesis report 58;2018.

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci