Ginekološka anamneza

Pregled kod liječnika započinje anamnezom, tj. prikupljanjem podataka o zdravstvenom stanju pacijenta i njegove/njezine uže obitelji.

Pregled kod liječnika započinje anamnezom, tj. prikupljanjem podataka o zdravstvenom stanju pacijenta i njegove/njezine uže obitelji. Ginekolog još dodatno i detaljno postavlja pitanja koja se tiču ginekološkog zdravlja, a zašto je važno iskreno odgovarati i na ta pitanja pojasnit ćemo u tekstu koji slijedi.

Ginekološka anamneza sastoji se od sljedećih podataka:

  1. Dob u kojoj je nastupila prva menstruacija, menarha

U našem podneblju menarha uobičajeno nastupa između 10-11-te i 14-15-te godine života. Preuranjeni ili zakašnjeli nastup menarhe zahtijeva pregled kod ginekologa. Tada se pregledavaju i sekundarne spolne karakteristike pacijentice, po potrebi se obavljaju i određene dijagnostičke pretrage (npr. pretrage spolnih i drugih hormona, ginekološki ultrazvučni pregled) i drugo.

      2. Trajanje menstruacijskog ciklusa

Menstruacijski ciklus, MC, je period između prvog dana jedne i prvog dana sljedeće menstruacije. Uobičajeno trajanje MC-a u našem podneblju je oko 28-30 dana. Također, uobičajeno se uz taj podatak odijeljeno znakom „/“ navodi i trajanje menstruacijskog krvarenja, što je oko 5-7 dana. Menstruacijski ciklusi koji redovno traju i oko 25 dana, odnosno 35 dana su također uredni. Trajanje MC-a kraće od 25, odnosno dulje od 35 dana, te poglavito ako su neredoviti, zahtijeva pregled ginekologa. Ovom prilikom važno je znati i vrijeme, odnosno dob u kojoj je poremećaj MC-a nastupio, kao i je li se desio iza poroda ili pobačaja ili se može dovesti u vezu s eventualno nekim drugim oboljenjem od kojega pacijentica boluje ili se liječi. Kod menstruacijskog krvarenja važno je pitati koliko su obilne menstruacije (to se obično zaključuje po potrošenim predlošcima), kakve je boje, ima li ugrušaka i jesu li bolne. Svako odstupanje od navedenoga zahtijeva pregled kod ginekologa. Tada se pregledavaju i sekundarne spolne karakteristike pacijentice, po potrebi se obavljaju i određene dijagnostičke pretrage (npr. pretrage spolnih i drugih hormona, ginekološki ultrazvučni pregled) i drugo.

      3. kontracepcije

Osobito je važan podatak o korištenju hormonske kontracepcije, u vidu tableta (pilula), spirale (tzv. hormonskog IUD-a), flastera, ringova, implantata, te period korištenja, odnosno duljina korištenja. Kod eventualnih kasnijih oboljenja, ili pak u akademske svrhe, ovaj se podatak može pokazati značajnim

      4. Porodi

Osim broja poroda, važno je navesti način dovršenja trudnoće (vaginalno ili operativno; ako je bio carski rez važno je znati je li bio planiran ili hitni, te razloge), tjedne trudnoće u kojima je bio porod (terminski, između započetog 38-og tjedna i navršenog 42-og tjedna trudnoće; prijevremeni, prije navršenog 37-og tjedna trudnoće; kod prijevremenih poroda također postoji nekoliko kategorija, s obzirom na trajanje trudnoće). Sljedeći podaci koji se bilježe u ovoj stavci su spol novorođenčeta, te njegova porođajna težina i duljina, kao i Apgar score (kolokvijalno – ocjene) Uobičajeno se bilježi i ustanova u kojoj je bio porod, kao i kalendarska godina poroda, te eventualne komplikacije tijekom trudnoće.

      5. Pobačaji

Navodi se broj pobačaja, te jesu li bili spontani (u kojem tjednu trudnoće) ili namjerni. Podaci o broju pobačaja i poroda, te jesu li sve trudnoće ostvarene s istim partnerom bitni su i ako se kasnije ustanovi (sekundarna) neplodnost.

      6. PAPA-test

Pita se kada je rađen zadnji PAPA-test (ako nema indikacija, rutinski se PAPA-test radi jednom u 1-1,5 godinu), kakav je nalaz bio, te kakve su daljnje upute (prethodnog) ginekologa bile.

      7. Datum zadnje menstruacije

Ako nije u pitanju hitna situacija, ili trudnoća, redovan ginekološki pregled uobičajeno se radi u prvoj fazi menstruacijskog ciklusa, odnosno u žena koje imaju neredovite MC oko 2 tjedna od početka menstruacije.

      8. Ginekološki zahvati, postupci

Iza svega se još navedu i eventualne operacije ili postupci (npr. liječenje neplodnosti – kako dugo, što se sve radilo, te je li ustanovljen faktor neplodnosti).

Ponekad žena iz nekih svojih razloga (sram, nelagoda, osobno mišljenje kako nešto od navedenoga nije potrebno reći i slično) ne iznese točne podatke. Ginekolog je tu nemoćan, jer uzimanje anamneze znači bilježiti podatke koje pacijent (u ovom slučaju žena) navodi. Neki podaci mogu se saznati i tijekom pregleda, pa ginekolog to navede, ali ne u anamnezi, nego u svom nalazu.

Zato apeliramo da se ovaj podsjetnik shvati ozbiljno, da se o svemu razmisli prije dolaska ginekologu i da se daju točni podaci, koji i tako ostaju u osobnom kartonu (danas najčešće u elektroničkom obliku) i do kojih nitko tko nije ovlašten ne može doći. Neki podaci, koji se ženi možda čine nebitnima, jednom se mogu pokazati i te kako bitnima u razmatranju neke zdravstvene situacije.

 

 

Ocijenite članak

Ocjena 5.00 (broj glasova: 2)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci