Perioperativni akutni koronarni sindrom

Perioperativni akutni koronarni sindrom (AKS) nakon nekardijalnih operacija opasna je komplikacija. Perioperativni AKS povezan je s većim bolničkim mortalitetom.

Perioperativni akutni koronarni sindrom (AKS) nakon nekardijalnih operacija opasna je komplikacija. Perioperativni AKS povezan je s većim bolničkim mortalitetom. U akutni koronarni sindrom ubrajamo akutni infarkt s elevacijom ST-spojnice (STEMI), bez elevacije ST-spojnice (NSTEMI) i nestabilnu anginu pektoris.

Etiologija perioperativnog AKS nakon nekardijalnih operacija dobro je poznata  i ona uključuje rupturu aterosklerotskog plaka koronarne arterije, trombozu stenta ili ishemiju zbog povećane potrebe za kisikom. U nastanku AKS mogu biti uključena i dva čimbenika istodobno. Međutim, još nije potpuno razjašnjeno koji je dominantni čimbenik u nastanku AKS, ili tromboza ili ishemija zbog povećane potrebe za kisikom. Odgovore na ova pitanja pokušala je dati retrospektivna studija na odraslim bolesnicima koji su bili podvrgnuti nekardijalnim operacijama. Studija je provedena u SAD-u,  a  rezultati su nedavno objavljeni. Tijekom sedam godina od ukupno 215 077 bolesnika koji su bili podvrgnuti nekardijalnoj operaciji njih 146 imalo je perioperativni akutni koronarni sindrom. Perioperativni NSTEMI imalo je najviše bolesnika 117 (80,1%), STEMI je imao 21 bolesnik (14,4%), a nestabilnu anginu pektoris 8 bolesnika (5,5%). Otprilike  50% bolesnika s AKS imalo je bol u prsima i dispneju. Manji dio bolesnika 11 (8%) prezentirao se kao kardiogeni šok. Većina bolesnika (63%) imala je AKS u prva tri dana nakon operacije. Bolesnicima je učinjena koronarografija koja je pokazala da je ishemija zbog povećane potrebe za kisikom bila uzrok AKS u 106 (72,6%) bolesnika, akutna tromboza koronarne arterije u 37 (25%) bolesnika i tromboza stenta u 3 (2,1%) bolesnika. Neopstruktivna koronarna bolest ustanovljena je u 39 (26,7%) bolesnika. U 14 bolesnika (9,6%) je stresom inducirana kardiomiopatija bila uzrok perioperativnog AKS. Što se tiče EKG-a, više od 90% bolesnika s AKS imalo je EKG promjene za ishemiju miokarda. Zanimljivi su rezultati istraživanja koji pokazuju da jedan od četiri bolesnika s AKS nema dokaze za opstruktivnu koronarnu bolest. U otprilike 10% bolesnika perioperativni AKS uzrokovan je kardiomiopatijom koja je inducirana stresom.

Rezultati istraživanja pokazuju da je kod većine bolesnika  perioperativni AKS trigeriran povećaom potrebom za kisikom, dok je manji dio uzrokovan rupturom aterosklerotskog plaka i akutnom trombozom.

Bolesnici s perioperativnim AKS  bili su starije životne dobi, srednja dob bila je 70 godina. U skupini bolesnika s perioperativnim AKS  bilo je više pušača, hipertoničara, dijabetičara, zatim više bolesnika s hiperlipidemijom, koronarnom bolešću i sa zatajivanjem srca nego u skupini bez AKS.  Najveća incidencija AKS bila je u bolesnika koji  bili podvrgnuti vaskularnim kirurškim zahvatima. Također je ustanovljena povezanost između značajnijih krvarenja i pojavnosti AKS.

Rezultati studije pokazuju da  prevencija i zbrinjavanje bolesnika s perioperativnim akutnim koronarnim sindromom nažalost još uvijek nije optimalna. Ciljevi zbrinjavanja ovih bolesnika jesu  smanjiti incidenciju AKS, poboljšati ishod i smanjiti smrtnost.

U zaključku možemo naglasiti da je dominatni mehanizam nstanka AKS nakon nekardijalnih operacija povećana potreba miokarda za kisikom. U otprilike 10% bolesnika perioperativni AKS uzrokovan je kardiomiopatijom koja je inducirana stresom. Strategija za smanjenje incidencije periperativnog AKS bila bi smanjenje potrebe miokarda za kisikom s beta-blokatorima i adekvatna kontrola boli. Također je važna adekvatna oksigenacija, korekcija anemije i nadomjestak cirkulacijskog volumena i korekcija hipotenzije.

Ocijenite članak

Ocjena 4.60 (broj glasova: 5)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci