Cista na / u jajniku / jajnicima

Određene tvorbe u/na jajniku/jajnicima različito se interpretiraju.

Tretiraju se s obzirom na fazu menstruacijskog ciklusa, životnu dob žene, nalaze određenih pretraga, ultrazvučne karakteristike, veličinu tvorbe, obzirom na to je li žena trudna ili nije, planira li trudnoću ili je u pitanju neplodnost i liječenje neplodnosti.

Dijagnoza ciste u/na jajniku/jajnicima postavlja se ultrazvučno (palpacijski se može postaviti sumnja na postojanje iste).

Uobičajeno se ginekološki ultrazvučni pregled radi u prvoj fazi menstruacijskog ciklusa (neposredno iza početka menstruacije), kako bi se jasnije moglo vidjeti, između ostaloga i eventualno postojanje ciste. U drugoj fazi ciklusa takav nalaz može u stvari značiti uredan poslijeovulacijski prikaz jajnika. U tom slučaju preporučljivo bi bilo ponoviti ultrazvučni pregled iza slijedeće menstruacije, kada će nalaz na jajnicima biti uredan, ukoliko se doista radilo o poslijeovulaciji.

Međutim, ukoliko se žena javi ginekologu zbog bolova, sumnje na (izvanmaterničnu) trudnoću, nepravilnih krvarenja i slično, ultrazvučni pregled učinit će se tada i ovisno o nalazu poduzet će se odgovarajuća daljnja dijagnostička obrada i liječenje.

Kada od ginekologa, nakon ultrazvučnog pregleda saznate kako se na/u jajniku/jajnicima prikazuje cista, ima li mjesta panici?

Volimo reći kako panika nikada nije poželjna – ometa urednu komunikaciju liječnik/pacijent, pacijent obično brza sa zaključcima, traži odgovore na mnoga pitanja iz izvora sumnjive kvalitete (najčešće laički sadržaji na internetu, populističke tiskovine i slično). Tako savjetujemo i u ovakvim situacijama – za sada nema mjesta panici, idemo redom, pa ćemo kroz neko vrijeme biti bliže dijagnozi.

Kakav je dijagnostički postupak kod ultrazvučnog nalaza ciste u/na jajniku/jajnicima?

Nakon ultrazvučno uočene ciste na/u jajniku/jajnicima, te nakon ponovljenog ultrazvučnog pregleda iza slijedeće menstruacije, ukoliko je nalaz bez promjene, potrebno je učiniti slijedeće (osim ginekološkog pregleda na ginekološkom stolu uz uzimanje uzoraka za PAPA-test):

  • uobičajene pretrage krvi i urina
  • mikrobiološke pretrage (uzorci s vrata maternice/iz rodnice)
  • tzv. serumske biljege (različite ovisno o životnoj dobi žene) i β-HCG
  • ultrazvučni pregled upotpunjen obojenim doplerom

Kada je potrebno liječenje i kakvo?

Ako su nalazi naprijed navedenih pretraga uredni (nema odstupanja u krvnoj slici, temeljem mikrobioloških pretraga isključena je urogenitalna upala, vrijednosti serumskih biljega i β-HCG-a su unutar referentnih, protoci nisu patološki, veličina ciste je. U drugim slučajevima uočenu tvorbu potrebno je kirurški odstraniti (laparoskopski ili laparotomijom – kakav će biti pristup ovisi o mnogo čimbenika) i nalaz provjeriti, odnosno potvrditi patohistološki (maligne tvorbe zahtijevaju daljnje liječenje, koje može uključivati radikalan kirurški zahvat, kemoterapiju i radioterapiju).

Kakvog karaktera mogu biti ciste na/u jajniku/jajnicima?

Osnovna podjela je na benigne i maligne.
Od benignih cista u/na jajniku/jajnicima najčešće su:

  • tzv. funkcionalne ciste (u vezi su s menstruacijskim ciklusom, odnosno ovulacijom, ali će ultrazvučni pregled u odgovarajućoj fazi menstruacijskog ciklusa riješiti nedoumice), koje obično prođu spontano ili nakon gestagenske ili kombinirane hormonske terapije.
  • endometriotične ciste (ako su < 3 cm, nije u pitanju liječenje neplodnosti i sa sigurnošću se može isključiti maligni karakter tvorbe, žena nema bolove preporuča se oralna hormonska kontracepcija, uz redovite kontrole, ultrazvučne i hematološko-biokemijske) 
  • Od malignih cista može se raditi o histološki različitim tipovima raka jajnika, koje se, obzirom na nalaze dijagnostičke obrade (što uključuje i kirurški zahvat) klasificiraju u 4 stadija (četvrti stadij je uznapredovali, s brojnim metastazama, kada je stanje inoperabilno).

Bilo bi idealno rak jajnika ustanoviti u početnom stadiju bolesti, kada su terapijske mogućnosti veće (npr. dostatno može biti tek odstranjenje jajnika, bez dodatne kemoterapije i zračenja), međutim u početnom stadiju bolesti subjektivnih simptoma obično nema, odnosno žene im ne pridaju pozornost, tako se većina slučajeva raka jajnika otkrije u višim stadijima bolesti. Tada liječenje uključuje operaciju i/ili kemoterapiju i/ili radioterapiju.

Za kraj

Ciste na/u jajniku/jajnicima relativno su čest slučajan nalaz pri ginekološkom ultrazvučnom pregledu. U pravilu se nakon jednog pregleda ne može zaključiti o čemu se radi (osim ako se ne radi o cisti enormne veličine). Nakon kontrolnog ultrazvučnog pregleda i određene dijagnostičke obrade donijet će se plan o daljnjem postupanju. Laicima se može činiti kako se bespotrebno gubi vrijeme, međutim pravilan pristup je upravo ovakav.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bubreg

Cista bubrega – komleksna cista – cistični rak bubrega

    Slijed riječi u naslovu nikako ne znači da iz jednostavne ciste bubrega nastaje, malignom alteracijom, cistični rak bubrega. Želim skrenuti pažnju na vrlo često stanje odnosno dijagnozu, koja se najčešće ustanovi ultrazvučnom pretragom bubrega, a to je cista bubrega. Bubreg je građen od mikroskopskog sustava kanalića, a u funkcijskom smislu on je „žlijezda“ s […]

Cista

Smijem li imati spolni odnos ako imam cistu na jajniku i polip na maternici?

Ciste

„Prirodno liječenje“ cista na jajniku

„Dijagnoza“ ciste na jajniku, bez pobližeg određenja, u medicinskim krugovima ne znači puno. No, ženi kojoj je na rutinskom ginekološkom ultrazvučnom pregledu priopćeno kako na jajniku ima cistu, koju nikada prije nije imala, nećemo pretjerati ako kažemo da joj se otvorilo tlo pod nogama. Funkcionalne ciste spontano prolaze i bez liječenja i bez „prirodnog liječenja“. […]

COVID-19

Mitovi i zablude o covidu-19 s aspekta ženskog zdravlja

U rodilištima su na snazi sve propisane preventivne mjere zaštite, a način poroda diktiraju opstetričke indikacije. Tako trudnica zaražena s COVIDom-19 može roditi i vaginalno i kirurški, na carski rez, sve prema procjeni porodničara.

Ginekološki pregled

Kako često raditi PAPA-test?

U dobi od 21 godine (kada bi se trebalo u spolno aktivne žene započeti s ovom dijagnostičkom metodom) do 65-te godine, PAPA-test bi se trebao raditi svake 3 godine.

Cista

RTG koljena – molim Vaš savjet za nalaz

Iz iste kategorije

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Ginekologija

Nalazi – Hashimoto

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 4. dio

Učinak probiotika na zdravlje ženskog reproduktivnog sustava još je uvijek predmet brojnih istraživanja i u neku ruku kontraverzan. U rodnici obitava 17 do 30 različitih vrsta bakterija. Njihova je normalna koncentracija 10 na 8 do 10 na 9 kolonija i 1 ml vaginalnog iscjetka.  Najpoželjniji mikroorganizam je Lactobacillus (Lactobacillus vaginalis). Žene koje gledaju i čitaju svoje PAPA testove […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 3. dio

Bifidobakterije su povezane s pozitivnim učincima na zdravlje u probavnom sustavu, uključujući poboljšanu probavu laktoze. Ovaj probiotik također može spriječiti ili smanjiti proljev i može smanjiti simptome sindroma iritabilnog crijeva. Također blagotvorno utiču na razinu lipida. B. breve, B. longum subsp. infantis, B. bifidum i B. longum su najčešće bifidobakterije kod dojenčadi. Novorođenčad koja dobiva […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 2. dio

Poslije upoznavanja osnovnih pojmova u ovom novom području znanosti, a da bi mogli bolje razumjeti događanja u mikrobiomu ljudskog organizma moramo razlikovati PREBIOTIKE i PROBIOTIKE. ŠTO SU PREBIOTICI ? Postoji više definicija, znanstvenih i manje znanstvenih objašnjenja. No osnovno je što moramo znati je da su PREbiotici hrana za PRObiotike. Da bi probiotici obavljali svoje […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – Osnovni pojmovi – 1. dio

Što je mikrobiota tijela? Ljudsko tijelo sadrži mnoge mikroorganizme, uključujući veliki broj bakterija, virusa, gljivica i praživotinja, koji se nazivaju mikrobiota, koje žive u ili na ljudskom tijelu. U usporedbi s brojem stanica koje čine ljudsko tijelo, utvrđeno je da je broj mikrobiote mnogo veći. Ljudska bića su holobionti, tj.bića koje se sastoje od drugih bića […]

Ginekologija

Je li moguće da sam trudna ako nije bilo ejakulacije?